ZAGREB – ”Ukrajinski narod može računati na podrške Hrvatske”, poručio je prije nekoliko dana povodom dvogodišnjice početka ruske specijalne vojne operacije premijer Andrej Plenković. A ta podrška u posljednje dvije godine bila je neprestana, bilo u finansijskom, bilo vojnom smislu, i broji se u stotinama miliona evra.
Kada je toga 24. februara 2002. Rusija započela sveobuhvatnu specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu, gotovo cijeli svijet ostao je u šoku, ali osude, pa i konkretna pomoć počeli su vrlo brzo stizati. I Hrvatska je bila među onim državama koje su prve ponudile pomoć, a i danas pruža političku i diplomatsku podršku, šalje vojnu i humanitarnu pomoć, donacije, osigurala je zbrinjavanje raseljenog ukrajinskog stanovništva na svojoj teritoriji te pruža pomoć u liječenju i rehabilitaciji ranjenih osoba iz Ukrajine.
Na sve to Hrvatska je već potrošila stotine miliona evra. “Ukupan iznos pomoći koji je osiguran iz državnog budžeta, uključujući direktne donacije Ukrajini i zbrinjavanje ukrajinskog stanovništva, iznosi više od 276 miliona evra (276.265.648,79 evra)”, odgovorili su iz Vlade na upit “Tportala”.
Što se tiče vojnog segmenta, iz Vlade kažu da je u Ukrajinu otišla vojna pomoć vrijedna više od 184 miliona evra (184.440.539,27 evra). O kakvoj se vojnoj pomoći radi, niti Vlada niti MORH nisu javno otkrili jer su sve te odluke klasifikovane kao tajne i povjerljive.
Ali, neslužbeno se zna da je u Ukrajinu poslano više desetaka topova, 14 helikoptera MI-8, desetine hiljada jurišnih pušaka, stotine raketa, municija, granate, uniforme, kacige, a u procesu je slanje dva transportna aviona Antonov An-32.
Dok je dio pomoći direktno išao u Ukrajinu, drugi dio utrošen je na Ukrajince kojima je naša zemlja postala privremeni dom. Prema posljednjim podacima, od početka specijalne vojne operacije u Hrvatsku je ušlo više od 24.400 raseljenih osoba iz Ukrajine, a za njihov smještaj i zbrinjavanje osigurano je gotovo 66 miliona evra.
“Sve su raseljene osobe iz Ukrajine oslobođene administrativnih troškova u postupku privremene zaštite i ne vrši se razlikovanje po imovinskom stanju”, poručuju iz Vlade.
Ukrajinci u Hrvatskoj ne moraju plaćati prevoz vozom, a omogućen je i besplatan trajektni prevoz za osobe i vozila ukrajinskih državljana koji su privremeni dom našli na ostrvima, kao i za vozila i osobe koje prevoze humanitarnu pomoć. Za sve to potrošeno je 325 hiljada evra.
Oni koji su pobjegli od ratnih razaranja u Ukrajini u Hrvatskoj imaju i osiguranu zdravstvenu zaštitu. Prema Vladinim podacima, na to je u 2022. godini (mart – decembar) utrošeno 2.192.713 evra, a za 2023. ta sredstva iznose 1.642.758 evra.
Gotovo četiri miliona evra utrošeno je u sistem socijalne njege, a mislilo se i na zapošljavanje raseljenih Ukrajinaca.
“U 2022. i 2023. godini u mjere aktivne politike zapošljavanja ukupno su bile uključene 272 ukrajinske osobe u statusu stranca pod privremenom zaštitom, za što je izdvojeno ukupno 1.183.574 evra”, navode u Vladi.
S obzirom na to da je muškarcima između 18 i 60 godina zabranjeno napuštati Ukrajinu, u Hrvatsku su pristigle uglavnom žene s djecom. Kako bi se mlađi naraštaji što prije uklopili u život u Hrvatskoj, Vlada je donijela niz mjera u sektoru obrazovanja, za šta je, prema procjeni, za 2022., 2023. i 2024. osigurano približno 200.000 evra.
Te mjere uključuju besplatne udžbenike, školski pribor, računare, sufinansiranje smještaja i ishrane u učeničkim domovima, sufinansiranje aktivnosti vezanih uz pripremnu nastavu hrvatskog jezika itd.
“Finansirani su, takođe, štampanje Hrvatsko-ukrajinskog rječnika, donacija 15 prenosnih računara za studente kroatistike na Univerzitetu u Kijevu, dodjela sedam dvosemestralnih stipendija za učenje hrvatskoga jezika i dodjela jedne stipendije za ljetnu školu hrvatskoga jezika”, nabrojali su još u Vladi.
Lani je tako u Hrvatskoj bila organizovana ljetna škola za djecu ukrajinskih branilaca, u kojoj je učestvovalo oko 80 djece iz Ukrajine te njihovih učitelja i odgojivača, a za smještaj i hranu potrošeno je oko 88 hiljada evra.
Oko 100 hiljada evra učinak je mjera i programa vezanih uz kulturu. Raseljeni Ukrajinci u Hrvatskoj tako imaju besplatan pristup kulturnim programima i ustanovama, a Ministarstvo kulture pokrenulo je i nabavu ukrajinskih knjiga za biblioteke. “Ministarstvo kulture i medija i Fondacija AidHub uručili su Nacionalnoj fakultetskoj biblioteci 200 knjiga ukrajinskih autora, a njih 2000 bibliotekama u Plitvicama, Korenici, Osijeku, Vukovaru, Splitu i mjestima u kojima boravi raseljeno ukrajinsko stanovništvo”, kažu u Vladi Hrvatske.
Uz to, podrška je došla gostovanjem ukrajinskih umjetnika u raznim kulturnim programima u Hrvatskoj, a kada je 2022. u okviru projekta Filmmakers for Ukraine prikazan film “Donbas” ukrajinskog redatelja Sergeja Loznice, svi prihodi uplaćeni su direktno u ukrajinski filmski fond za pomoć njihovim filmskim radnicima, prenosi “Tportal”.
Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.
