Uprkos trgovinskim tenzijama, geopolitičkim sukobima i rastućim strahovima od recesije, prva polovina 2025. godine bila je iznenađujuće stabilna za svjetska finansijska tržišta. Berzanski indeksi u SAD-u i Evropi zabilježili su uglavnom pozitivan učinak, a tržišta su, nakon oštrog aprilsog pada, doživjela snažan oporavak do kraja juna.
Najvažniji događaj koji je uzdrmao tržišta dogodio se 2. aprila, kada je bivši američki predsjednik Donald Trump najavio iznenadno povećanje tarifa na uvoz iz gotovo svih trgovinskih partnera SAD-a, uključujući Kinu.
Ova odluka izazvala je pad ključnih američkih indeksa za više od 20% i podigla strah od neizbježne recesije. Međutim, kada je Trump odložio dodatne tarife za 90 dana i najavio pregovore, tržišta su se brzo oporavila.
Američke berze: Stabilan rast uprkos tarifama
S&P 500, glavni indeks njujorške berze, porastao je za 6,76% od početka godine do 3. jula. To je rezultat snažnog rasta u drugom kvartalu, koji je nadoknadio oštar pad iz aprila nakon što je bivši predsjednik Donald Trump najavio povećanje tarifa na uvoz iz Kine i drugih zemalja (Washington Post).
Nasdaq Composite, fokusiran na tehnološke kompanije, takođe je zabilježio sličan rast od oko 6,7% YTD (Investors.com).
Dow Jones Industrial Average je bio nešto slabiji, ali je i dalje ostvario solidan rast od 5,37% u prvih šest mjeseci (Countryeconomy).
Uprkos trgovinskim tenzijama i zabrinutosti zbog recesije, američka ekonomija je pokazala otpornost, naročito u sektoru zapošljavanja i finansija. Bankarski sektor je dodatno ojačan nakon što su stres testovi Federalnih rezervi pokazali da velike banke, poput Goldman Sachsa, mogu podnijeti ozbiljnu recesiju.
Evropske berze: Njemačka prednjači
Evropska tržišta su bila još uspješnija, posebno u Njemačkoj:
– DAX, njemački indeks, predvodio je globalni rast sa impresivnih +20,5% u prvih šest mjeseci 2025. godine (FinanceCharts).
– Britanski FTSE 100 je porastao za 7,95%, dostigavši rekordnih 8.884 poena sredinom juna (Washington Post).
– Francuski CAC 40 je ostvario rast od 4,28%, prema podacima do 4. jula (Countryeconomy).
– Širi evropski indeks STOXX 600 porastao je za oko 6%, oporavivši se nakon pada u aprilu (Wikipedia).
Evropske berze su profitirale od umjerenije monetarne politike i stabilnijeg političkog okruženja, uz snažnu podršku izvozno orijentisanim sektorima, naročito u Njemačkoj.
Dolar u istorijskom padu
Najveći gubitnik prvih šest mjeseci bio je američki dolar. Dolar indeks je pao za 10,8%, što predstavlja najgori rezultat u prvom polugodištu još od 1973. godine – kada je tadašnji predsjednik Nixon ukinuo Brettonwoodski sporazum (The Guardian).
Dolar je oslabio uprkos tome što američke Federalne rezerve nisu smanjivale kamate. Investitori su izgubili povjerenje usljed povećanja fiskalnog deficita nakon usvajanja novog zakona o smanjenju poreza, za koji se predviđa da će povećati državni dug za čak 3,3 biliona dolara.
Iako je prva polovina godine započela panično, tržišta su pokazala iznenađujuću otpornost. Investitori i dalje pomno prate fiskalne poteze SAD-a, političku stabilnost u Evropi i globalne rizike poput Bliskog istoka. Druga polovina 2025. donosi nova iskušenja – ali i šanse.
Izvor: CAPITAL
