Korupcija kao sistematski problem: Izvještaj za 2025. potvrđuje loš položaj Bosne i Hercegovine.
Najnoviji izvještaj Transparency Internationala (CPI 2025) potvrđuje da korupcija ostaje globalna prijetnja, s globalnim prosjekom koji je pao na novi minimum. U ovom zabrinjavajućem kontekstu, Bosna i Hercegovina, s rezultatom od 34 boda, osnažuje svoju poziciju među najkorumpiranijim zemljama svijeta, zauzimajući 109. mjesto. Ovaj rezultat ne samo da je daleko ispod globalnog prosjeka od 42 boda, već BiH svrstava u grupu zemalja gdje korupcija sistemski narušava temelje institucija, uzrokujući stagnaciju i otkrivajući nedostatak hrabrog liderstva za provođenje kliučnih reformi.
Analiza regionalnog konteksta pokazuje dubok jaz između zemalja članica Evropske unije i ostalih. Slovenija se ističe kao apsolutni lider regije, zauzimajući 41. mjesto u svijetu s indeksom 58, i jedina je zemlja Zapadnog Balkana iznad globalnog prosjeka. Hrvatska (63. mjesto, indeks 47) i Crna Gora (65. mjesto, indeks 46) čine sredinu regionalne liste, pokazujući odredenu stabilnost, ali i dalje ostaju ispod simbolične granice od 50 bodova, što ukazuje na trajne izazove u jačanju integriteta javnih institucija. Situacija je znatno ozbiljnija u Sjevernoj Makedoniji (84. mjesto, indeks 40), dok je položaj Bosne i Hercegovine na 109. mjestu s indeksom 34 jasan indikator duboke korozije institucija i nedostatka političke volje za suštinskim promjenama.
Izvještaj globalno upozorava na zabrinjavajući dugoročni pad liderstva u borbi protiv korupcije, čak i u uspostavljenim demokratijama. Odsustvo hrabrog vođstva dovodi do slabijih standarda, a otežavanje rada nevladinom sektoru i novinarima dodatno smanjuje transparentnost, što omogućava širenje korupcije. Kao što ističe Maira Martini, izvršna direktorica Transparency Internationala, svijetu su u ovom trenutku više nego ikada potrebni odgovorni lideri i nezavisne institucije kako bi se zaštitio javni interes.
Napredak je, međutim, moguć i zahtijeva konzistentne napore. Recept za promjenu, prema organizaciji, uključuje jačanje pravosudnih sistema, uvođenje strožijeg nadzora nad javnom potrošnjom, neophodnu zaštitu medijskih i građanskih sloboda, te zatvaranje pravnih šupljina koje omogućavaju nesmetano kretanje korumpiranog novca preko granica. Za Bosnu i Hercegovinu, ove preporuke predstavljaju jasnu mapu puta , čije sprovođenje zahtijeva autentičnu političku volju i odlučnost da se sistemski problemi konačno riješe.
