DRŽAVNA IMOVINA BIH KAO SIGURNOSNI TEST ZA EVROPU
Njemački specijalizovani magazin za sigurnosnu politiku upozorava da neriješeno pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ugrožava NATO integracije i predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik za cijelu Evropu.
Vojni objekti kao kamen spoticanja
Od ukupno 63 vojne lokacije u zemlji, njih 23 nalazi se na teritoriji entiteta čije vlasti odbijaju da ih prenesu na državu. Među spornim objektima su kasarna i vojni aerodrom.
Membership Action Plan iz 2010. izričito zahtijeva registraciju svih lokacija kao državne imovine. Ovo pitanje danas je jedan od najvećih političkih sukoba u zemlji.
Ko kontroliše imovinu, kontroliše moć
U državno vlasništvo spada 53 posto teritorije, uključujući 2,7 miliona hektara šuma, pašnjaka, rijeka i vojne objekte. Bosna i Hercegovina je među najšumovitijim državama Evrope – izvoz drveta donosi gotovo 100 miliona dolara godišnje. Slično je s boksitom, ugljem i mineralnom vodom.
U više navrata otkrivani su slučajevi dodjele koncesija bez transparentnih procedura.
Pravni okvir i institucionalni sukob
Ustavni sud države utvrdio je da imovina pripada državi – presude iz 2007. i 2012. poništile su entitetske zakone o prenosu imovine. Političko rukovodstvo entiteta godinama ignoriše presude, podrivajući vladavinu prava.
Geopolitička dimenzija
Pitanje imovine ima dalekosežne posljedice – riječ je o tome hoće li država ostati suverena ili pasti pod utjecaj vanjskih aktera. Srbija i Rusija imaju interes da preko vlasničkih struktura osiguraju utjecaj u jugoistočnoj Evropi.
Njemačka je ključni partner – politički, ekonomski i vojno. Gubitak kontrole nad imovinom ugrozio bi evropske interese.
Dok se pitanje ne riješi, blokiran je put ka NATO-u i EU, iako su pregovori otvoreni u martu 2024.
Geostrateška pozicija
Zemlja je udaljena sat vremena leta od Minhena. Destabilizacija bi izazvala migracijske tokove i pojačala ruski i kineski utjecaj.
Rusija djeluje mekom moći – naglašava zajednički identitet i potiče anti-zapadne narative. Javnost je podijeljena: jedan entitet dominira protivljenjem NATO-u i simpatijama prema Rusiji, dok dva druga naroda podržavaju euroatlantske integracije.
Sigurnosni vakuum
Gotovo sve balkanske države članice su NATO-a – osim Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Taj koridor ostaje potencijalno krizno područje.
NATO upozorava: “Nećemo dozvoliti sigurnosni vakuum. Poštujte vladavinu prava i nastavite reforme.”
Korupcija i unutrašnji izazovi
Korupcija je raširena u oba entiteta. Fragmentacija imovine dodatno bi oslabila institucije. Primjeri iz šumarstva i hidroenergije pokazuju sistem podložan zloupotrebama.
Zaključak
Bez rješavanja pitanja državne imovine raste rizik destabilizacije na granici EU. Spor nije administrativni problem – već test evropske sigurnosne arhitekture. Pitanje vlasništva odlučuje o opstanku države i stabilnosti regiona.
