Hrvatska uskladila zakon s EU: Kako nove odredbe mogu utjecati na građane BiH?
Hrvatski Sabor prošle je sedmice usvojio izmjene Zakona o nadzoru državne granice, čime je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s novom EU Uredbom o Schengenu. Ove promjene, iako tehničke prvenstveno namijenjene unutarnjem (Schengen) prostoru, stvaraju pravni okvir koji može imati određene posljedice i za građane Bosne i Hercegovine.
Što se zapravo mijenja?
Glavna novina je mogućnost brzog i ciljanog privremenog ponovnog uvođenja granične kontrole na unutarnjim granicama (npr. sa Slovenijom i Mađarskom). Za razliku od ranije prakse, kontrola se sada može uvesti ne samo na cijeloj granici, već i na njenim specifičnim dijelovima ili pojedinačnim prijelazima. Odluku o tome donosi Vlada na prijedlog ministra unutarnjih poslova, što omogućava brži odgovor u slučajevima:
Ozbiljnih sigurnosnih prijetnji,
Iznenadnih valova sekundarnih migracija,
Većih zdravstvenih kriza.
Zakon također predviđa mogućnost privremenog zatvaranja ili skraćivanja radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza, uz obvezu preusmjeravanja prometa i proporcionalnog obrazloženja mjera. Nadležnost za komunikaciju s Europskom komisijom o ovim pitanjima formalno je dodijeljena Ministarstvu unutarnjih poslova, povećavajući tako transparentnost i smanjujući mogućnost proizvoljnih odluka.
Zašto se ovo sada događa?
Izmjene dolaze kao direktan odgovor na novu EU Uredbu i kao prilagodba stvarnoj praksi. Više zemalja članica (Njemačka, Austrija, Italija, Francuska, Slovenija) već koristi ovaj mehanizam kao odgovor na migracijske izazove i sigurnosne razloge. Hrvatska, kao punopravni član Schengena, sada stvara jasan pravni okvir za slično djelovanje, ako bude potrebno.
Što to konkretno znači za putnike iz Bosne i Hercegovine?
Važno je naglasiti dva ključna aspekta:
Izravna kontrola na vanjskoj granici (Hrvatska-BiH) se ne mijenja. Za ulazak u Hrvatsku i dalje su potrebni važeći putni dokumenti i ispunjeni uvjeti za ulazak u EU.
Indirektni utjecaj je moguć kroz kontrolu unutarnjih granica. Ako Hrvatska, slijedeći primjer susjeda, privremeno uvede kontrole na granicama sa Slovenijom ili Mađarskom, to može značajno usporiti tranzitni put građana BiH prema drugim europskim zemljama. Dodatne provjere i gužve na tim unutarnjim točkama postale bi vjerojatnije u periodima povišenog migracijog pritiska ili za vrijeme velikih sigurnosnih događaja.
Hrvatska ovim zakonom formalno preuzima sve alate “zrele” Schengen članice za zaštitu unutarnjih granica EU. Dok se svakodnevni ulazak u Hrvatsku za građane BiH neće drastično promijeniti, novi mehanizmi omogućavaju Zagrebu da fleksibilnije i brže reagira na izazove, što može utjecati na ukupno iskustvo putovanja kroz Hrvatsku ka ostatku Europe. Ove izmjene, dakle, više govore o Hrvatskoj kao čuvaru EU granica nego o namjeri da se dodatno ograniči lokalni promet sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.
