Socijalni partneri i Vlada Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a prema riječima naših sagovornika, na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva
Zoran Uletilović, predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera, kazao je za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.
“Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive“, kazao je Uletilović i dodao da su uz to i izuzetno visoke cijene lijekova, koji su među najskupljim u regionu
“Svaki penzioner ne može bez lijekova i uglavnom većina ih koristi lijekove koji se plaćaju i čija je cijena izuzetno visoka“, kazao je Uletilović.
Dodaje da svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima.
Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.
Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.
Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.
Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika. U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.
Ekonomisti upozoravaju na nesrazmjer rasta plata i penzija
Milenko Stanić, ekonomista, ističe da rast plata ne prati rast penzija.
“Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanje zaposlenih“, kazao je Stanić.
“Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na same cijene ostalih proizvoda, što će dovesti do još lošijeg položaja samih penzionera, koji su pritom najoštećenija grupa stanovništva“, kazao je Stanić.
Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, a ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.
“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje“, kazala je Marićeva.
Pojasnila je da veliki dio penzionera živi u veoma teškim uslovima, ali ako dodatno porastu cijene, gurnuti su na ivicu siromaštva.
Ističe da daleko od toga da povećanja plata ne bi dobro došlo svim radnicima, ali postavlja pitanje da li je to stvarni odraz stanja koji Republika Srpska može izdržati.
“Može li to ovako slabo razvijena privreda iznijeti na svojim plećima ili to povećanje treba nekom ko radi u javnim institucijama, a danak tome će opet plaćati potrošači, da li kroz komunalne usluge ili više cijene u marketima“, kazala je Marićeva.
Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 390, a prosječna 652 KM i čini 42,2 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.
Podsjetimo, u Republici Srpskoj je u januaru ove godine utvrđena minimalna plata za ovu godinu, a iznosi 900 KM za najprostije poslove, dok je 1.000 KM za one koje imaju srednju školu, a 1.300 KM za one koji imaju visoku školu.
Naime, početkom 2024. godine minimalna plata skočila je sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM.
Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske nastaviće pregovore o povećanju iznosa najniže plate u Republici Srpskoj za iduću godinu nakon što dobiju određene finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija, kazao je u ponedjeljak, 20. oktobra Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite i predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske.
“Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata“, rekao je Egić.
Dodao je da se trenutno ne može govoriti o konkretnim iznosima povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.
Iako još nije poznato na osnovu kojih pokazatelja vlast želi da diže minimalnu platu, činjenice govore da privredi u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme ne ide najbolje. Industrijska proizvodnja u padu je i ove godine, a izvoz još nije na nivou na kojem je bio. Kako se rast minimalne plate odražava na privredu u Republici Srpskoj, možda najbolje govori činjenica da dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada. Sa druge strane, dobit onih koji zapošljavaju mali broj ljudi drastično raste.
Statistički podaci govore da neto dobit privrede stagnira, međutim neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.
Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.
Glavni problemi koje navode penzioneri:
Penzioneri postaju najugroženija kategorija stanovništva.
Penzije nedovoljne za pokrivanje režija i hrane.
Cijene lijekova među najvišima u regionu.
Odnos radnika i penzionera u Srpskoj najnepovoljniji u regionu.
Svaki rast minimalne plate izaziva domino efekat rasta cijena.
