Devet je mjeseci prošlo od pada nadstrešnice na glavnom kolodvoru u Novom Sadu, koja je obnovljena svega nekoliko mjeseci ranije u okviru državnog infrastrukturnog projekta. Ukupno je poginulo 16 ljudi, a tragedija je potaknula golemu društvenu i političku krizu u Srbiji koja još uvijek traje
Nakon nekoliko dana šoka i traženja odgovornosti, studenti uz građane pokreću prosvjede. Prvo u Novom Sadu, zatim i u ostalim gradovima Srbije počinju simbolična blokiranja cesta i trgova u trajanju od 15 minuta, za tada još uvijek 15 žrtava (šesnaesta je kasnije umrla u bolnici).
Prvi veći studentski skup zbio se 22. studenoga 2024. na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, nakon čega slijede blokade fakulteta i škola širom zemlje.
Prvi zahtjevi studenata imali su 5 točaka:
Objavu svih ugovora i dokumenata vezanih za projekt obnove željezničkog kolodvora u Novom Sadu, uključujući nadstrešnicu.
Neovisnu međunarodnu istragu, uključivanje stručnjaka iz inozemstva kako bi se spriječilo zataškavanje.
Ostavke odgovornih dužnosnika: ministra građevinarstva, direktora Infrastrukture željeznice, gradonačelnika Novog Sada.
Javnu objavu imena svih izvođača, podizvođača i nadzornika.
Minutu šutnje svakog prvog u mjesecu u svim obrazovnim ustanovama, u znak sjećanja i podsjetnika na institucionalnu odgovornost.
Ćaci u školu
Nakon svakodnevnih prosvjeda, u siječnju 2025. počela je blokada fakulteta. Prvi je blokiran Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu, a zatim su se pridružili i drugi fakulteti. Studenti su zatvorili ulaze u zgrade fakulteta i održavali nastavu na otvorenom – tzv. “slobodnu nastavu”.
Sredinom veljače 2025., blokade su ušle u punu fazu – u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
Sveučilišni profesori su reagirali različito – neki su ih podržali, neki prijetili disciplinskim mjerama, ali bez stvarnih posljedica.
Vlast tada još ne ide agresivno na studente, ali je bilo izoliranih napada na njih.
Potom u blokade kreću i neke srednje škole, a neki je nepoznati autor na zidu Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu umjesto „Đaci u školu“ napisao „Ćaci u školu“.
Ova omaška brzo je postala viralna na društvenim mrežama, a izraz „ćaci“ postaje pejorativan naziv za sve studente koji podržavaju predsjednika Aleksandra Vučića. Oni su se organizirali uz pomoć države kao “studenti koji žele učiti” i postavili šatorsko naselje na platou između Ureda predsjednika i Narodne skupštine.
Kamp je nazvan „Ćacilend“, a mediji su brzo otkrili da mnogi sudionici nisu studenti, već stranački aktivisti, plaćeni sudionici ili osobe iz kriminalnog miljea.
Zvučni top
Prvi veliki prosvjed studenata i građana održan je 15. ožujka 2025. u Beogradu.
Pod nazivom „15. za 15“, prosvjed je okupio rekordan broj ljudi. Vlasti su izvijestile o 107.000 sudionika tijekom vrhunca skupa, neovisne organizacije procijenile su da je bilo između 275.000 i 325.000 ljudi, dok studenti i organizatori tvrde da je na ulice izašlo preko pola milijuna sudionika.
Zahtjevi izneseni na skupu bili su slični onima prvotno iznesenima, postojala je bojazan od sukoba sa studentima u “ćacilendu”, no prosvjed je završen nakon što je okupljene rastjerao neobičan, izuzetno jak visokofrekventni zvuk.
Prema brojnim svjedočanstvima i neovisnim izvorima vjerojatno je korišten tzv. “zvučni top” (LRAD – Long Range Acoustic Device). Vlasti su to negirale, ali prava istina ni danas nije poznata.
Predsjednik Srbije tada najavljuje kako je pobijedio “obojenu revoluciju”, sugerirajući da su studenti dio šireg plana zapadnih sila koje ga žele srušiti.
Prethodno je nekoliko puta podilazio zahtjevima studenata, smijenio je nekoliko ministara, premijer Miloš Vučević podnio je ostavku, ali studenti nisu odustali.
U međuvremenu je vlast organizirala kontra mitinge u više gradova kako bi se pokazala ”podrška naroda predsjedniku”, imenovan je novi premijer, policija je počela agresivnije privoditi prosvjednike koji su blokirali ceste.
Vlada je uskratila plaće profesorima za vrijeme blokada, prisiljavajući fakultete na online nastavu. Studenti krajem proljeća prvi put najavljuju kako će formirati svoju listu za izbore kako bi srušili “korumpirani poredak”.
Sve je kulminiralo velikim prosvjedom u Beogradu 28. lipnja na Vidovdan, simbolički značajan datum, uz ultimatum studenata predsjedniku Vučiću za raspisivanje prijevremenih izbora. Prosvjed je bio planiran kao miran, ali provladini mediji širili su strah, tvrdeći da oporba planira krvoproliće.
Skup je na kraju obilježen nasiljem, sukobima prosvjednika i policije. Od tada se policija uključila aktivnije u suzbijanje prosvjeda, s većine fakulteta su studenti izbačeni, ali su najavili nastavak borbe najesen.
Nema kritika iz EU
Prema analitičarima studenti su pokazali otpornost, ali su se suočili s pojačanom represijom i polarizacijom. Vučić je uspio zadržati kontrolu, ali prosvjedi su značajno uzdrmali njegov autoritet, postavivši temelje za daljnju političku krizu.
Cijelo vrijeme prosvjeda Vučić nije doživio ozbiljnije kritike iz Europske Unije vezano za njegov odnos prema krizi.
Europska unija je pozivala na „mirne prosvjede“ i „poštivanje vladavine prava“ i indirektno podržavala neke studentske zahtjeve, poput transparentnosti i borbe protiv korupcije, ali nije javno kritizirala Vučićevu vladu zbog represije nad prosvjednicima, što je razočaralo dio studenata.
Studenti su tijekom ožujka i travnja 2025. tražili podršku EU i zaštitu prosvjednika. Organizirali su simbolične akcije poput biciklističke vožnje do Strazbura u svibnju, kako bi privukli pozornost Europskog parlamenta.
No dobili su samo simbolične izjave, što je produbilo njihovu frustraciju i dodatno naglasilo činjenicu da na njihovim prosvjedima nema zastava Europske unije.
Studente su proteklih mjeseci podržale brojne utjecajne osobe iz Srbije, od glumaca i glazbenika do akademika i sportaša. Najzvučnije ime je najbolji tenisač u povijesti Novak Đoković.
Utjecaj na gospodarski rast
Ekonomski analitičari kažu kako se cijela situacija reflektirala na gospodarski rast. Po MMF-u, Srbija će 2025. zabilježiti rast BDP-a od 3 posto, niži od ranije prognoziranih 3,5 posto, zbog političkih tenzija i usporavanja globalnog rasta.
Politički analitičari očekuju kako će se ista politička situacija u Srbiji nastaviti i najesen, vjerojatno sve do raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora.
Iako ih je nudio nekoliko puta početkom krize, predsjednik Srbije poručuje kako ih neće biti prije 2027. godine.
U međuvremenu, službena istraga o padu nadstrešnice još uvijek nije do kraja završena.
Izvor: BHRT
