Međunarodna organizacija Amnesty International dokumentovala je šesti slučaj zloupotrebe forenzičke opreme koja je korišćena za otključavanje i preuzimanje podataka sa telefona mladića iz Beograda uoči studentskih protesta u decembru 2024. godine
Amnesti International pronašao je forenzičke tragove nasilnog upada u telefon još jedne žrtve u Srbiji, navodi se u objavi na blogu ove organizacije koji je objavljen 28. februara 2025. godine.
U pitanju je 23-godišnji student i aktivista, kako navodi Amnesti.
Mladić je priveden u policiju 25. decembra 2024. uoči tribine “Budućnost, a nе prošlost” koji je organizovala vladajuća Srpska napredna stranka u beogradskom Sava centru.
Amnesti je zaštitio identitet mladića i u blog postu ga zove “Vedran”.
Kako se navodi objavom, oko 17:30 mladiću je prišlo sedam muškaraca u civilu nakon čega je silom ubačen u automobil.
Uprkos njegovim zahtjevima da se identifikuju, nisu mu se predstavili i ponašali su se agresivno, navodi se u objavi na blogu ove organizacije.
Nakon što je odbio da im preda telefon odveli su ga u policijsku stanicu.
Na ulazu u stanicu, piše u objavi Amnestija, telefon je isključio i predao ga policajcu oko 18:30.
Zatim je odveden u jednu od kancelarija gdje su ga narednih šest sati ispitivala četiri muškarca u civilu, kako navode iz Amnestija, koji se nikada nisu predstavili.
Telefon mu je vraćen oko 45 minuta nakon ponoći.
Analiza Amnesty International pokazala je kako je telefon otključan i sa njega preuzeti određeni podaci, dok on nije bio kod svog vlasnika.
Ovo je šesti dokumentovani slučaj zloupotrebe forenzičkog alata Cellebrite u Srbiji koji je dokumentovao Amnesti.
U ranijim slučajevima iz decembra 2024. godine, nakon otključavanja telefona na uređaje je instaliran špijunski softver NoviSpaj koji je mogao da napravi snimak ekrana svakih nekoliko sekundi.
Kako je objašnjeno u blogu Amnestija, u najnovijem slučaju, nakon otključavanja telefona, pokušano je instaliranje špijunskog softvera, međutim neuspješno.
Jelena Sesar iz Amnesti International objašnjava da to ne znači da je napad bio manje ozbiljan zato što je Cellebrite izuzetno moćan alat koji sa uređaja može da preuzme sve podatke, poput kontakta, fotografija, komunikacijama sa drugim osobama, pa čak i sadržaj koji je izbrisan.
U slučaju preuzimanja sadržaja sa telefona studentskog aktiviste, Amnesti International sa velikom sigurnošću tvrdi da je došlo do preuzimanja velikih količnina podataka, kako je policija dugo imala pristup uređaju.
“Cellebrite je izuzetno intruzivno sredstvo. Smatramo da je gotovo nemoguće ograničiti njegovo delovanje na samo potrebne podatke, što ga čini mjerom koja je nesrazmjerna, pa nije u skladu niti sa domaćim niti međunarodnim zakonima”, zaključuje Sesar.
Kompanija Cellebrite u međuvremenu je najavila da će zaustaviti upotrebu digitalne forenzičke opreme za pojedine korisnike u Srbiji, kako je navedeno u saopštenju od 25. februara 2025. godine.
Dok se navodi na zloupotrebe gomilaju, postupci koji se vode pred institucijama u Srbiji imaju malo pomaka nakon objavljivanja prvih sumnji na špijuniranje novinara i aktivista u Srbiji.
Šta se dešava u Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal?
“Ne, ne. Niko me nije zvao da dam bilo kakvu izjavu, niti mi je bilo ko tražio telefon”, navodi aktivista Ivan Bjelić u razgovoru sa novinarima Radija Slododna Evropa na pitanje da li je dobio bilo kakav poziv nakon podnošenja krivične prijave Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal.
Bjelić je jedan od nekoliko novinara i aktivista čiji je uređaj otvoren upotrebom forenzičkog alata Cellebrite, a nakon toga pronađeni su forenzički tragovi špijunskog softvera, kako je navedeno izveštajem Amnesty Internationala od 16. decembra 2024. godine.
Zbog ovih slučajeva deset organizacija civilnog društva podnjelo je 24. decembra Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal krivičnu prijavu protiv N.N. lica iz Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i policije.
Prijave su podnjete zbog, kako su tada naveli, prisilnog otključavanja i zaražavanja špijunskim softverom telefona petoro novinara, aktivista i članova civilnog društva u Srbiji.
Iz Tužilaštva za visokotehnološki kriminal (VTK) tokom februara za RSE potvrđeno da se na ovom slučaju radi.
Novinari RSE pokušali su da stupe u kontakt sa posebnim tužiocem za Visokotehnološki kriminal Borisom Majlatom i provjere šta je urađeno u međuvremenu, međutim on se nije javljao do objavljivanja ovog teksta.
Bez odogovora ostala su i pitinja upućena na mejl adresu ovog tužilaštva.
Prisluškivanje telefona i ranije pred tužilaštvom
U Tužilaštvu je i ranije postojala krivična prijava zbog sumnje da je špijunski softver instaliran na telefon novinara Slaviše Milanova iz Dimitrovgrada.
Prijava je podnijeta 19. marta 2024. godine, kako navodi njegova advokatica Kruna Savović.
Špijunski softver, sumnja se, instaliran je na njegov telefon kada ga je u rutinskoj kontroli policija pozvala u policijsku stanicu zbog testiranja na psihoaktivne supstance i alkohol.
Tada je prilikom ulaska u policijsku stanicu, njegov telefon ostao na prijavnici.
Nakon toga, sam Milanov primjetio je da su podaci sa njegovog uređaja preuzeti. Forenzička analiza Amnestija kasnije je potvrdila da je uređaj nasilno otključan, sa njega preuzeti podaci, a zatim instaliran špijunski softver NoviSpaj.
Tužilaštvo je, međutim, u ovom slučaju reagovalo tek nakon što je objavljen izveštaj Amnesti intenationala 16. decembra prošle godine.
Advokatica Kruna Savović koja zastupa Milanova, kaže za RSE da je tada VTK uputio urgenciju za postupanje po zahtjevu za prikupljanje dodatnih obavještenja u ovom slučaju.
Nakon toga, međutim, Milanov nije saslušan, niti mu je zatražen telefon na dodatnu forenzičku analizu, ističe Savović.
“Niko nije zatražio sam uređaj ili saslušao oštećenog u ovom slučaju”, navodi ona i dodaje kako je “ključno da tužilaštvo temeljno i detaljno ispita navode iz krivičnih prijava kojima dodatnu težinu daju uvidi koje je Amnesti izneo u svom izveštaju”.
“Ukoliko je do povrede prava oštećenih došlo, na šta ukazuju dokazi sa kojima je javnost upoznata, neophodno je utvrditi odgovornost za zloupotrebu službenog položaja i kršenja osnovnih prava građana”, zaključuje advokatica Savović.
Postupci i pred Zaštitnikom građana i Poverenikom
Zaštitnik građana Zoran Pašalić objašnjava za RSE kako u vezi sa prisluškivanjem novinara i aktivista postupak vodi i njegova kancelarija.
Navodi da se od nekoliko oštećenih sam javio novinar Slaviša Milanov iz Dimitrovgrada.
“Mi čekamo da se ostali oštećeni jave, njih četvoro, ali svakako nastavljamo da radimo na ovim slučajevima bez obzira na njihove izjave. Svima su upućeni pozivi da se jave, ali kao što sam pomenuo, slučaj vodimo po sopstvenoj inicijativi”, navodi Pašalić u razgovoru od 27. februara 2025. godine.
Kako dodaje sumnje su iznete na rad dvije institucije – policije i BIA.
“Sa policijom smo već razgovarali, sa BIA ćemo razgovarati uskoro. Radi se o veoma ozbiljnim tehničkim stvarima, ali smatram da kancelarija Zaštitnika Građana ima kapacitet za to”, ističe on.
Advokatica Kruna Savović navodi da je u slučaju novinara Milanova postupak pokrenut tek kada se on lično, kao žrtva obratio Zaštitniku građana.
Zaključak o pokretanju ispitnog postupka u slučaju Milanova pokazuje da je pokrenut 20. februara 2025. godine, a dokumentom se dalje navodi kako ministarstvo unutrašnjih poslova ima rok od 15 dana da se pismeno izjasni o pritužbi, kao i da dostavi potrebna obavještenja i dokumente.
“Uloga Zaštitnika građana i Poverenika mora biti proaktivna, svakako mnogo aktivnija nego što je do sada bila”, zaključuje advokatica Savović koja zastupa novinara Milanova.
U vezi sa sumnjama na prisluškivanje novinara i aktivista postupak vodi i Kancelarija Poverenika za informacije od javnog značaja.
“I dalje je u toku prikupljanje podataka i informacija”, navode iz Kancelarije Poverenika u dopisu od 26. februara 2025. godine i dodaju da će Poverenik “o načinu postupanja u ovom slučaju odlučiti nakon dostavljanja traženih informacija od strane nadležnih organa.”
Preuzeto sa slobodnaevropa.org
