Koristeći španski scenario kao primjer, Eurostat predviđa da će radni vijek nekoga ko započinje 2025. godinu trajati u prosjeku 36,8 godina, što je 3,6 mjeseci duže nego prethodne godine i 1,8 godina duže nego 2015. godine. Stručnjaci ovo povećanje pripisuju poboljšanju tržišta rada, odlaganju starosne granice za penzionisanje za one koji ne završe svoj period uplate doprinosa, povećanju očekivanog životnog vijeka i podsticajima za odlaganje penzionisanja.

Ovaj pokazatelj procjenjuje prosječan broj godina koliko se očekuje da će petnaestogodišnjak ostati na tržištu rada (bilo zaposlen ili nezaposlen) u trenutnim uslovima. U nekoliko evropskih zemalja, za razliku od Španije, moguće je raditi sa 15 godina na određenim poslovima. Zato evropska statistika počinje od te dobi.

Španski prosjek od 36,8 godina je skoro godinu dana ispod evropskog prosjeka (37,5), koji je ujedno i prosjek za Francusku, uprkos činjenici da Francuska ima nižu zakonsku dob za penzionisanje (trenutno je na putu da se poveća sa 62 na 64 godine do 2030. godine, prema najnovijoj reformi , dok će u Španiji do 2027. godine biti 67 godina bez punog doprinosnog staža i 65 godina sa njim). Ovo pokazuje da na ovu varijablu utiče ne samo zakonska dob za penzionisanje, već i mnogi drugi faktori, kao što su performanse tržišta rada i stabilnost koju pruža proizvodni sektor. Zemlje sa višim stopama nezaposlenosti, na primjer, u prosjeku registruju manje efektivnih godina rada jer indikator isključuje periode nezaposlenosti.

Dakle, na vrhu liste, bez obzira na njihove penzione politike, nalaze se zemlje sa visoko razvijenim ekonomijama: Holandija (44), Švedska (43,4) i Danska (42,6). Njemačka (40,2) i Portugal (39,7) također su visoko rangirane. Na drugom kraju spektra, sa najkraćim očekivanim radnim vijekom, nalaze se Bugarska (34,6), Italija (33) i Rumunija (32,7).

U kontekstu starenja stanovništva širom kontinenta i nedostatka radne snage u nekim sektorima, ovaj indeks je naglo porastao u gotovo svakoj zemlji u protekloj godini. I u Španiji i u prosjeku EU, porastao je za tri desetine poena, ali je porast još izraženiji u Belgiji (0,7), Češkoj (0,6), Latviji i Grčkoj (obje sa porastom od šest mjeseci).

Gledajući dalje unazad, na 2015. godinu, napredak Španije je među najmanjima u Evropskoj uniji. Očekivani radni vijek tada je bio 35 godina, 1,8 godina manje nego sada, dok se prosjek EU povećao za 2,6 godina u istom periodu. Zemlje koje su najznačajnije podigle prosjek su Malta (5,4 godine više, na 39,2), Mađarska (4,9 godina više, na 37,5) i Irska (4,7 godina više, na 40,7). Samo jedna zemlja je zabilježila manji porast očekivanog radnog vijeka: Rumunija, gdje je smanjen za jednu desetinu godine. To je jedina zemlja u EU u kojoj se predviđa da će radni vijek biti kraći sada nego prije deset godina.

Napredak Španije je još upečatljiviji kada se osvrnemo na 2005. godinu. Od te početne tačke, očekivani radni vijek u Španiji se povećao za 3,9 godina, više nego u Portugalu (3,2), Italiji (3,4) ili Grčkoj (3,7), između ostalih. Zemlje s najvećim porastom u posljednje dvije decenije su Malta (10,9), Mađarska (9,1), Estonija (7,5) i Holandija (7,5), dok je prosjek EU 4,6 godina duži.

Kao i prethodne godine, značajan jaz između spolova je evidentan u ovoj varijabli, iako je u Španiji manji od prosjeka EU. Očekivani radni vijek za Španjolke je 35,1 godina, u poređenju sa 38,5 godina za Španjolke, dok je prosjek za 2027. godinu 35,4 godine za žene i 39,5 godina za muškarce. Najveća razlika je u Italiji, sa projektovanim radnim vijekom od 37,3 godine za muškarce i 28,4 godine za žene. Suprotno tome, u baltičkim republikama, očekivani radni vijek žena je duži od muškog.

Zašto se povećava očekivani radni vijek?

Ključni element u razumijevanju povećanja očekivanog radnog vijeka u posljednjih nekoliko godina u Španiji je socijalistička penziona reforma iz 2011. godine , koja je podigla zakonsku starosnu granicu za penzionisanje za one koji nisu uplaćivali dovoljno doprinosa, postepeno je povećavajući na 67 godina do 2027. godine. Sada iznosi 66 godina i 10 mjeseci za one koji su uplaćivali doprinose manje od 38 godina i 3 mjeseca, a 65 godina za one koji su uplaćivali dovoljno.

Ministarstvo socijalnog osiguranja također je isticalo ulogu odgođenih penzionisanja, koja su u porastu zbog novih podsticaja za veći broj radnika da produže svoj radni vijek. „Oni sada predstavljaju 12% svih novih penzionisanja, u poređenju sa 4,8% u 2019. godini. Ova promjena odražava uticaj podsticaja za odlaganje penzionisanja koji su na snazi ​​od 2022. godine i rekonfiguracije okvira za prijevremeno penzionisanje“, objasnila je Uprava za socijalno osiguranje u svom najnovijem izvještaju o isplatama penzija, koji se odnosi na mart. Shodno tome, prosječna starosna dob za penzionisanje sada iznosi 65,3 godine, u poređenju sa 64,4 godine u 2019. godini. Vlada promoviše ove mjere kako bi ublažila ogroman pritisak na penzioni sistem .

Istovremeno, stopa nezaposlenosti je u Španiji posljednjih godina naglo pala (sa 26,9% u 2013. na sadašnjih 10,8%), iako je i dalje jedna od najviših u Evropi, a stopa aktivnosti starijih radnika je u porastu. Sada iznosi 60,6% za one od 60 do 64 godine, što je dvostruko više nego na početku stoljeća, a također je naglo porasla u starosnoj grupi od 65 do 69 godina, porastaoši sa 4,1% na 14,5%.

The post Koliko će ubuduće trajati radni vijek? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) započela je prvi Peer Review statistike BiH. Ovaj proces stručne ocjene sprovodi se u saradnji sa Evropskim statističkim uredom Eurostatom. Proces je počeo 19. maja i trajaće do 27. maja 2026. godine. On predstavlja jedan od najvažnijih koraka u usklađivanju statističkog sistema BiH sa standardima Evropske unije.

Šta obuhvata Kodeks prakse evropske statistike?

Kodeks prakse evropske statistike definiše visoke standarde za rad statističkih institucija. On obuhvata 16 osnovnih načela. Ta načela pokrivaju tri ključne oblasti:

• Institucionalno okruženje: nezavisnost, mandat za prikupljanje podataka i povjerljivost.
• Statistički procesi: pouzdana metodologija, efikasnost i minimalno opterećenje davalaca podataka.
• Kvalitet podataka: relevantnost, tačnost, blagovremenost i transparentnost.

Stoga Peer Review statistike BiH ima cilj da provjeri koliko naše institucije poštuju ova načela u praksi.

Peer Review statistike BiH: Tim stručnjaka na terenu

Centralni dio procesa čine višednevni sastanci i analiza rada statističkih institucija. Stručni tim čine eksperti iz statističkih ureda država članica Evropske unije i Eurostata. Oni donose dragocjeno iskustvo iz prethodnih recenzija sprovedenih širom Evrope.

Peer Review se redovno provodi u zemljama Evropske unije, EFTA-e i državama kandidatima za članstvo u EU. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu ovo je prva ovakva ocjena. Upravo zato, ovaj događaj ima posebnu težinu za naš statistički sistem.

S kim će se sastati tim Eurostata?

Tokom posjete, održaće se sastanci sa ključnim akterima statističkog sistema. Tim će razgovarati sa predstavnicima:

• Agencije za statistiku BiH (BHAS)
• Federalnog zavoda za statistiku FBiH
• Republičkog zavoda za statistiku RS
• Centralne banke BiH

Također, planirani su sastanci sa korisnicima i davaocima statističkih podataka. U razgovore će se uključiti i predstavnici medija i naučne zajednice. Dakle, eksperti žele da steknu potpunu sliku o kvalitetu, pouzdanosti i transparentnosti zvaničnih podataka u našoj zemlji.

Značaj za evropski put Bosne i Hercegovine

Peer Review statistike BiH nije samo administrativna provjera. To je strateški važan mehanizam za jačanje povjerenja javnosti u zvanične podatke. Pouzdana statistika je temelj za donošenje dobrih odluka, kako u vladi tako i u biznisu. Usklađivanje sa evropskim standardima otvara vrata za dalji napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

The post Peer Review statistike BiH: Počela stručna ocjena Eurostata appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.