U srcu Tuzle, nekada simbol stabilnosti i prosperiteta, nalazi se rudnik Kreka – industrijski gigant koji je zapošljavao preko deset hiljada ljudi i bio temelj privrede ovog kraja.
Danas, međutim, Kreka je u ozbiljnim finansijskim problemima, duboko u minusu, i suočava se s pitanjem odgovornosti za godine nerada i lošeg upravljanja.
Nekadašnjeg jugoslovenskog giganta, danas obilježava dug koji se mjeri u desetinama miliona maraka, ali i činjenica da je isti poslije rada koji je izrodio mnoge multimilionere.
No, iako dugovi rastu, niko ne snosi odgovornost za propast i uništavanje ovog rudnika, a situacija radnika je svakim danom sve lošija.
Rudnik u brojkama
Rudnik Kreka, koji je još u vrijeme bivše Jugoslavije bio prepoznatljiv po svom značaju, danas ima svega do 2000 radnika, dok je prije deceniju i po broj zaposlenih bio preko 15.000 radnika.
Razlog tome vjerovatno dijelom leži i u činjenici da je u periodu od 2014. do danas, Kreka zaključila ukupno 14.151 ugovor u vrijednosti od preko 302 miliona maraka, a iznos isplaćen raznim privrednim društvima varira kroz različite postupke:
- Direktni sporazumi: 10.542 ugovora i isplaćeno više od 15 miliona KM.
- Konkurentski zahtjevi: 1.271 ugovor, isplaćeno skoro 14 miliona KM.
- Otvoreni postupci: 2.249 ugovora, isplaćeno 250 miliona KM.
- Pregovarački postupci: 89 ugovora, isplaćeno 25 miliona KM.
Ovi podaci, koji se odnose samo na period od 2014. godine do danas, pokazuju zabrinjavajuće trendove u poslovanju rudnika.
I dok su u isto vrijeme nastajale nove profitabilne firme baš na krilima Kreke, ona se istovremeno suočava s dugovima koji su danas možda među najvećima u državi.
Nejasni ugovori i sumnjivi tenderi
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste veliki broj ugovora koji su zaključivani putem direktnih sporazuma, bez adekvatne konkurencije i transparentnosti.
Na temelju ovih ugovora, više od 15 miliona maraka je isplaćeno firmama, dok se često postavlja pitanje – ko je sve profitirao od tih ugovora i ko je preuzeo odgovornost za moguće nezakonite aktivnosti?
Gdje je nestao novac?
Dok su se u Tuzli godinama gradili luksuzni objekti, a bogatstvo raznih pojedinaca neprestano raslo, radnici Kreke su se suočavali s sve težim uvjetima.
Mnogi od njih danas ne znaju ni hoće li doživjeti penziju, jer im nije uplaćivan doprinos na plaće.
Krivično odgovoran je bio jedan od bivših direktora rudnika zbog nezakonitog umanjivanja plaća za iznos toplog obroka, te je na taj način na hiljade radnika oštećeno za iznos i obračun penzije.
Ostat će enigma šta je sa sredstava koja su utrošena prija 2014. godine.
Tada su na račun Kreke rađani neki drugi kopexi, tačnije Kopex-Sarajlić koji je u to vrijeme najviše poslovao sa rudnikom Kreka i koji je također postao uspješan, pogodite šta? – MILIONER
Dugovi koji ostaju neplaćeni
Pored dugova prema državnim institucijama, dugovanja prema drugim subjektima nisu dovoljno istražena, a brojni postupci koji su vođeni protiv rudnika Kreka, kao i različite tužbe, ostaju u magli.
Koliko su ta dugovanja velika i koliko će trajati oporavak rudnika, ostaje nejasno.
Svi se pitaju: kako je moguće da tako velika i važna kompanija za državu, koja je generisala ogromne prihode i zapošljavala hiljade radnika, danas predstavlja ogromnog dužnika?
Rudar i sudbina rudnika
Dok su vlasnici tih ugovora uživali u bogatstvu, radnici su ostali u teškim uvjetima.
Mnogi od njih danas žive u strahu za svoju egzistenciju, a situacija na terenu govori da su uslovi rada sve lošiji. Ova priča nije samo priča o propasti jednog rudnika – ona je i priča o stotinu života koji su izloženi nesigurnosti, nepravdi i zapostavljenosti.
Zaključak:
Rudnik Kreka je u mnogočemu simbol transformacije privrede u postratnoj Bosni i Hercegovini.
Iz grada koji je nekada bio simbol socijalističkog radnog entuzijazma, Tuzla je postala prostor gdje propast bivših industrijskih divova postavlja pitanja o odgovornosti, transparentnosti i budućnosti.
Ova priča o rudniku Kreka postavlja još jedno pitanje koje se sve više postavlja: može li država ponovo pronaći način da spasi nešto od ove propasti i osigura budućnost radnicima koji su godinama davali sve za ovu industriju?
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na samobunt.com.
