Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za juni 2026. godine iznosi rekordnih 3.290,07 KM.

Istraživanje sindikata ponovo pokazuje ogroman jaz između troškova života i primanja radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plata isplaćena u FBiH za april 2026. godine iznosila je 1.706,00 KM. To znači da prosječna plata pokriva svega 51,86% sindikalne potrošačke korpe.

U još težoj situaciji su radnici koji primaju minimalnu platu, koja prema Odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1.027,00 KM. Minimalna plata pokriva tek 31,22% troškova života četveročlane porodice, odnosno nije dovoljna ni za trećinu korpe.

Prilikom izrade ovog proračuna, Savez samostalnih sindikata BiH uzeo je u obzir minimalne troškove života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta (jedno u srednjoškolskom, a drugo u osnovnoškolskom uzrastu).

Skoro polovina ukupnog novca porodici je potrebna isključivo za hranu.

Pogledajte procenat učešća pojedinačnih kategorija:

• Prehrana – 49,02%
• Stanovanje i komunalne usluge – 13,38%
• Higijena i održavanje zdravlja – 7,24%
• Obrazovanje i kultura – 6,08%
• Odjeća i obuća – 12,16%
• Prijevoz – 4,56%
• Održavanje domaćinstva – 7,60%

Iz sindikata su pojasnili da su u kategoriji “prehrana” za ovu analizu korištene cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i “održavanju zdravlja” ubrojani su troškovi za 10 stavki, a za “stanovanje i komunalne usluge” troškovi za šest stavki.

The post Sindikalna potrošačka korpa za juni premašila 3.290 KM: Minimalna plata u FBiH ne pokriva ni trećinu troškova appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Bosna i Hercegovina tone u gubitak energetskog suvereniteta. Brojni projekti koji se realizuju u proteklim godinama ne služe nikom osim investirorima. Oni ubiru čistu finansijsku korist, dok lokalna zajednica ostaje sa presušenim koritima, devastiranim biodiverzitetom i uništenom lokalnom infrastrukturom čiju sanaciju na kraju plaćaju građani. Ako do sanacije dođe.

Umjesto da budu društvena svojina i resursi zajednice, prirodna dobra postaju ekskluzivna roba. Kada privatni projekat propadne, kada se iscrpe resursi ili kada dođe do ekološke katastrofe, „privatnici“ se povlače sa profitom, a zajednici ostaje dug. Ako je to ikad i bila slučajna greška u sistemu, danas je jasno da se ona pretvorila u modus operandi servisa za legalizaciju i transfer javnog bogatstva u privatne džepove.

U procesu pustošenja industrijskog nasljeđa bivše države, ranija faza osmišljenja je tako da rad rudara finansira plate glomazne administracije u energetskim koncernima. Rudari su se borili zastarjelom opremom, često bez uplaćenih doprinosa, zdravstvenog osiguranja i osnovnih uslova zaštite na radu. Dobit od prodate struje ili uglja išla je u budžete i privatne džepove, a rudari su plaćali cijenu sopstvenim zdravljem i životom. Danas traje nova faza u borbi za industrijsko nasljeđe. Pod krinkom ekološke svijesti i prioriteta novog modela rasta i razvoja zatvaraju se pogoni koji su podizali i održavali zajednice, kao da prelaznog rješenja nema. Rudari se portretišu kao relikt prošlosti i balast kojeg se treba riješiti, pa se time pravda i izostanak stvarnog plana za socijalnu podršku. Talas te devastacije predstavlja se kao cijena tranzicije koja ne pogađa sve, već samo radnike i njihove porodice. Kao da rad u mraku i opasnosti za račun malobrojnih nije osnovni model upravljanja sistema koji je zarobio društvo i institucije.

U intervjuu koji je Inforadaru dao prije dvije godine, Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara Republike Srpske, upozoravao je na ogroman uticaj državne birokratije ogroman kada je u pitanju sputavanje prava radnica i radnika i mogućnosti demokratizacije vlasništva nad preduzećima i prirodnim resursima. “Država je trebala sebi da ostavi model u vlasničkoj strukturi koji bi dao mogućnost korigovanja ili uticaja na upravljanjem eksploatacijom resursa, što se može postići kroz zakone i kvalitetnim upravljanjem. Država je morala da omogući pojavljivanje društvenih kompanija i preduzeća sa proizvodom koji će se na tržištu prodavati” – rekao je Kukolj.

Za to, ipak nije bilo sluha donosilaca odluka. O tome svjedoči i uzurpacija prava radnika privatizovane zeničke željezare i namjera za likvidacijom preduzeća. S gubitkom od 320 miliona konvertibilnih maraka, zenička željezara danas se nalazi u predstečajnom procesu. O prijedlogu za otvaranje postupka vanredne uprave nad novim pravnim licem u vlasništvu Gordana Pavlovića Gocija raspravljaće se 10. jula, na prvom ročištu pred Općinskim sudom u Zenici.

Uzurpacija prava rudara aktielna je u Zeničko-dobojskom kantonu u još tri slučaja. Zbog toga su rudari iz rudnika Zenica, Kakanj i Breza za ovu sedmicu najavili okupljanje ispred Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona. Oni će, kažu, izraziti nezadovoljstvo zbog toga što ne mogu da ovjere knjižice jer nemaju zdravstveno osiguranje.

“Nadležnim institucijama ranije upućivani zahtjevi i urgencije za rješavanje ovog problema, ali da konkretnih pomaka nije bilo. Zbog toga je donesena odluka da se organizuju protesti ispred Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, uz očekivanje da će se pridružiti više od hiljadu rudara iz sva tri rudnika. Ovo je upozorenje da se problemi rudara više ne mogu ignorisati. Ljudi koji svakodnevno rade u najtežim uslovima, duboko ispod zemlje, očekuju da država i nadležne institucije konačno preuzmu odgovornost i osiguraju ono što svakom radniku pripada – pravo na liječenje i dostojanstven život.”, kaže Abdel Fazlić, predsjednik sindikata.

Društvena svojina – da li to postoji?

Gušenje rudnika prati otvaranje novih, privatnih i ilegalnih. Spore i zamorne birokratske procedure ekstraktivizma, eksploatacije i privatizacije u novije vrijeme zamijenila je strepnja od gubitka političke kontrole. Ogledni primjer je raspolaganje s lignitom koje je započeto nelegalno, bez dozvole, koncesije, ugovora u Bukovoj kosi i Bistrici, kod Prijedora. Do toga je došlo uprkos obraćanju mještana lokalnim i entitetskim vlastima, inspekcijama, pravosuđu, seriji protesta koji su okupili brojne građane, i na kraju garancije tadašnjeg entitetskog predsjednika da će prljav posao prestati. daišta od navedenog nije zaustavilo „Drvo – Export“ iz Teslića da nastavi iskopavanje koje je započeo još u oktobru 2023. godine. Prva ekološka dozvola izdata je u maju 2025. godine. Zbog neregularnosti u izdavanju dozvole poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci sedam mjeseci kasnije, u decembru 2025. Ipak, resorno ministarstvo izdalo je novu dozvolu. Radovi su nastavili, a iza sebe su ostavili pustoš, uništenu vodu i zemlju, garež požara koji je izazvan eksploatacijom i smrad sumpora u kome su se gušili čak i u centru Prijedora.

Isti „investiror“ nastavio je po starom i u Bistrici. Ekološka dozvola za taj ove godine poništena je po treći put.

„Vjerovatno će rudnik u Bistrici ući u knjigu rekorda kao jedini rudnik u savremenom svijetu koji je otvoren, eksploatisane sve procijenjene bilansne rezerve, i navodno zvanično zatvoren, a da od prvog dana nisu imali dozvole za rad i dodjeljenu koncesiju, zbog čega su prouzrokovali trajnu štetu i pustoš”, rekao je Zoran Ninić, mještanin Bistrice.

Centar za životnu sredinu obavijestio je javnost još uvijek očekuje početak suđenja u sporu mještana MZ Bistrica protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora, po tužbi iz decembra 2023. godine. “Sudski postupak, čiji početak je najavljen za proljeće 2026. godine, još uvijek nije započeo. Ipak, u postupku, koji za cilj ima utvrđivanje povrede osnovnih ljudskih prava i pravične naknade, višestruka poništavanja dozvola i propusti nadležnih institucija će služiti kao bitan dokazni materijal”, kažu u Centru za životnu sredinu.

Ima li kraja malignom vanjskom uticaju?

Da se Bosni i Hercegovini ipak nudi „energetska sigurnost“ ali ne i suverenitet pokazuje slučaj Južne interkonekcije. Pod diplomatskim pritiskom Sjedinjenjih Američkih Država, Federacija BiH donijela je u aprilu ove godine godine odluku da pristupi realizaciji “Južne interkonekcije”. Na velika vrata i za velik novac dovodi se plin, a po svemu sudeći I nepoznat investitor bez iskustva u ovoj oblasti, upozoravaju aktiviszi.

Nakon što je tadašnji američki ambasador u obraćanju parlamentu zamijenio ulogu resornog odbora, i obratio se umjesto njih, aktivisti su upozorili na brojne neregularnosti. Ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH, upozoravali su iz Aarhus centra.

“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa”, rekla je Nina Kreševljaković, predstavnica Aarhus centra u BiH.

Aktivisti su upozoravali da nema opravdanja za ovakav potez ni prema Zakonu o koncesijama, budući da zakon propisuj da se prikupe najpovoljnije ponude više ponuđača i tako dobije najbolje rješenje od kompanija koje imaju relevantno iskustvo i zadovoljavaju tražene kriterije.

“U trenutku kada svjedočimo novoj svjetskoj energetskoj krizi koja je još jednom prouzrokovana ovisnošču o fosilnim gorivima i kada Evropa intenzivno ulaže u mjere kojima će se smanjiti ovisnost o fosilnom gasu, ulaganje u projekte višestrukog povećanja ovisnosti o uvoznom fosilnom gorivu, u državi koja gotovo da ne troši gas, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i finansijsku stabilnost FBiH”, rekao je tada Gligor Radečić iz CEE Bankwatch Network.

CEE Bankwatch i Aarhus centar isticali su da se predloženim zakonom omogućava netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu javnog interesa građana i države Bosne i Hercegovine.

Ni ova ni ranija upozorenja da drastičan rast cijena plina ne daje ni nazkanu da će to biti najjeftinije gorivo, prvenstveno zato što je poznato da je LNG skuplji od plina koji se trenutno koristi, nisu zabrinuli Parlament F BiH. Sada, kako ocjenjuju aktivisti, populizam u službi geopolitike koji će bosanskohercegovački i hrvatski građani skupo platiti može dovesti do toga da se u mjere energetske efikasnosti i u smanjivanje rasipanja energije uopšte ne ulaže. To bi moglo rezultirati i izostankom subvencija građanima za fotonaponske elektrane i ugradnju toplotnih pumpi i u obnovljive izvore energije.

Sunce tuđeg neba

Procjene stručnjaka govore da bi iznos naknade za stimulaciju obnovljivih izvora energije do 2035. godine mogao činiti čak 12% od iznosa računa za električnu energiju.

Dok troškove naknade za subvencije u polju obnovljivih izvora energije snose krajnji potrošači, putem računa,  građanke i građani su u izrazito neprimjerenom položaju. Analize koje prate probleme u oblastima obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini više puta su utvrdile da je proces promocije i stimulisanja proizvodnje električne energije iz OIE u FBiH neadekvatno uređen i nedovoljno transparentan te pogoduje samo pojedinim investitorima.

Slučaj Solarne elektrane Hodovo kod Stoca koji je analizirao Transparency International u Bosni I Hercegovini tokom 2026. godine pokazuje da se na elektroenergetski sistem i tok energetske tranzicije utiče i kroz prenamjenu i prodaju državnog zemljišta, uz netransparentnost procedura i dodjelu poticaja finansiranih sredstvima građana.

“Problemi i rizici u oblasti obnovljivih izvora energije zahtijevaju hitnu reformu. Potrebno je uvesti transparentne procedure dodjele, jasan nadzor nad dodjelom kvota, obavezno uključivanje lokalnih zajednica, te integraciju ekoloških i socijalnih studija u planiranje projekata. Samo kroz kombinaciju transparentnog upravljanja, tržišnih mehanizama i participativnog pristupa, BiH može osigurati da poticaji služe ne samo vlasnicima, već i društvenoj dobrobiti, energetskoj neovisnosti i održivoj tranziciji prema zelenoj energiji”, navodi se u analizi TI BiH.

Slične namjere vlasti zabrinjavaju i građane u Nevesinju i Gacku. Tvrde da je njihov opstanak i opstanak njihovog mogućeg poslovanja i održavanja radinosti ugrožen zbog namjera privatnih investitora.

Zabrinuta namjerama vlasti da dodijele koncesije za izgradnju solarnih elektrana na najplodnijem obradivom zemljištu, u Nevesinjskom polju, grupa građana organizovala je potpisivanje peticije koju je u kratkom roku potpisalo skoro 5.000 punoljetnih građana sa područja ove opštine. Mještani su odlučni da zaštite najmanje 1000 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta, o čemu je ranije pisao Inforadar. Inicijativu je jednoglasno podržala i Skupština opštine Nevesinje, odlukom o zabrani gradnje solarnih eleketrana u vodozaštitnom pojasu i na plodnom poljoprivrednom zemljištu. No, dalji ishod zasad je nepoznat.

Građanska inicijativa “Stop izgradnji solarne elektrane na poljoprivrednom zemljištu u Mjesnoj zajednici Stepen“ iz Gacka uputila je Skupštini opštine Gacko inicijativu da odbrane interese mjesne zajednice. Predsjednik Inicijativnog odbora Jevto Avdalović obrazložio je pokretanje inicijative stanovnika Stepena i okolnih sela zabrinutošću zbog plana izgradnje solarne elektrane i trajnih negativnih posljedica koje bi ona mogla ostaviti na poljoprivredno zemljište, stočni fond i opstanak ljudi na tom području. Lokalni parlament poslije dvočasovne diskusije jednoglasno je podržao inicijativu. Ukoliko se investitor ponovo javi, načelnik i opštinska uprava dužni su da obavijeste sve zainteresovane strane, piše u zaključku sjednice lokalnog parlamenta.

Govoreći inicijativi koja se ponajviše tiče odluka Vlade RS, resorni ministar Petar Đokić rekao je za Direkt portal da je ugovor o koncesiji u pripremi za potpisivanje, na osnovu odluke koje je donijela entitetska vlada. Rok za potpisivanje ugovora o koncesiji istekao je, piše Direkt, prije više od mjesec dana.

O stvarnim mjerama energetske efikasnosti i realne energetske tranzicije nema riječi u ovoj predizbornoj godini. Nema riječi ni o mjerama za saniranje energetskog siromaštva, poticajima za stanovništvo na rubu egzistencije. Direktne subvencije, očigledno, imaju samo jednu adresu. Onu na koju će u godinama koje slijede doći i računi tzv. energetske tranzicije.

The post Kako BiH gubi kontrolu nad vlastitim resursima? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Prekrivanje željezničkih pruga solarnim panelima moglo bi dati doprinos energetskoj tranziciji u Europi.

Ideja je to švicarske startup tvrtke Sun-Ways koja je lani predstavila prvu solarnu željeznicu na svijetu, koju čini 100 metara fotonaponskih panela između tračnica. Nalazi se u selu Buttes u Švicarskoj.

Nakon što se projekt pokazao uspješnim, tvrtka je nedavno potpisala ugovor o suradnji s talijanskim poslovnim partnerom koji je u kontaktu s nacionalnom željezničkom infrastrukturom te zemlje, Rete Ferroviaria Italiana. Također je dobila odobrenje za postavljanje još jedne solarne željeznice u Južnoj Koreji.

Osim toga, kako piše Euronews, u tijeku su pregovori s nizozemskim, kineskim, indijskim i singapurskim tvrtkama.

Kako to izgleda?
Mala dionica solarne pruge u švicarskom selu bila je opremljena s 48 posebno dizajniranih solarnih panela ukupne snage 18 kW. Projekt je prvotno zamišljen kao trogodišnja “probna vožnja”, no već unutar godinu dana pokazao se uspješnim.

Bilo je, međutim, određenih izazova.

Jedan od najvećih je mogućnost da će se paneli oštetiti tj. pretrpjeti mikropukotine, što bi moglo povećati rizik od požara i ometati strojovođe zbog refleksija. Tvrtka je tome doskočila tako da je napravila panele otpornije od onih uobičajenih te ih opremila antireflektivnim filterom. U panele su također ugrađeni senzori koji osiguravaju njihov ispravan rad, dok su na vlakove koji prolaze solarnom prugom pričvršćene četke koje mogu ukloniti prljavštinu s površine panela.

Zbog toga, kako kažu iz tvrtke, u prvoj godini rada nije bilo nikakvih problema, niti je elektrana zahtijevala neko posebno održavanje.

“Za ovaj prvi pilot-projekt, električna energija se šalje izravno u mrežu. Međutim, već radimo na unosu električne energije proizvedene u elektranama Sun-Ways izravno u željezničke trafostanice ili u vučnu liniju vlakova”, rekli su iz tvrtke za Euronews.

Za vrijeme testiranja pojavili su se određeni gubici energije. Naime, solarni paneli se često postavljaju pod određenim kutom kako bi bili maksimalno učinkoviti u apsorpciji sunčeve svjetlosti. Kosi su krovovi zbog toga prikladna mjesta za postavljanje solarnih panela.

Procjena je tvrtke Sun-Ways da je zbog nedostatka nagiba gubitak energije, na proizvedenih 16.000 kWh u jednoj godini, bio oko 10 posto. No računica i dalje pokazuje da se paneli na tračnicama isplate.

Iz tvrtke Sun-Ways navode kako bi se oni mogli postaviti duž cijele švicarske željezničke mreže duge 5.317 kilometara, što je ekvivalentno površini od 760 nogometnih igrališta.

Tim putem mogao bi se proizvesti jedan teravat-sat električne energije svake godine, što je oko dva posto ukupne potrošnje energije Švicarske. Ranije je osnivač tvrtke izjavio kako u svijetu postoji preko milijun kilometara željezničkih pruga te da bi se pola njih moglo opremiti ovim sustavom.

Solarni paneli ključna su, možda i najvažnija tehnologija za uspješno provođenje zelene energetske tranzicije.

U brojnim državama pokušavaju se iskoristiti već izgrađene površine, kao što su npr. krovovi i parkirališta kako bi se smanjila potreba za zauzimanjem poljoprivrednog zemljišta i prirodnih staništa.

Tako je, na primjer, u Disneylandu u Parizu izgrađena najveća europska solarna nadstrešnica iznad parkirališta. Elektrana s 82.000 panela pokriva oko 11.200 parkirnih mjesta te proizvodi dovoljno električne energije za oko 17.000 kućanstava, dok su istovremeno vozila u hladu.

Krovovi objekata najlogičnija su mjesta za postavljanje panela, jer se tako ne koristi dodatno zemljište.

U Hrvatskoj je pak praksa drugačija; model solarizacije koji gura Hrvatska elektroprivreda (HEP) ne vodi prema većem broju malih proizvođača, već se proizvodnja energije od Sunca koncentrira u rukama svega nekoliko velikih proizvođača koji solarnim farmama zauzimaju velike površine tla.

The post Švicarska solarna željeznica – eksperiment koji privlači velik interes appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Zenica je, ne samo gašenjem proizvodnje u željezari, odavno prestala biti „uzavreli grad“. Taj epitet se u petak, 3. jula mogao koristiti za Neum, gdje se odvija gotovo dramatična bitka za vlasništvo nad tamošnjim hotelom Zenit, kojeg je 80-ih godina izgradila zenička željezara.

Nove tenzije oko prava nad (su)vlasništvom Zenita eskalirale su nakon namjere održavanja sjednice Nadzornog odbora firme „Zenit-Bro“ koja upravlja hotelom. Održavanje sjednice su spriječili navodno građani, a u pozadini je osporavanje Općine Neum po pitanju suvlasništva tvrdnjom da i općina tu ima svoj udio. Prema aktuelnom sudskom registru većinski vlasnik je tuzlanska kompanija Bingo sa približno 80% učešća i splitski „Brodomerkur“ sa oko 20% kapitala.

Općina Neum tvrdi da ima 5% vlasništva koji su „nestali“ u postupku izmjene vlasničke transformacije, no jasno je da se nakon revizije 2014. godine općina odrekla tog prava, što je konstatovano i u izvještaju federalnih revizora iz 2019. godine.

KAKO JE POČELOM OTIMANJE HOTELA ZENIT

Krajem 1985. godine položen je kamen temlejac za izgradnju hotela u Neumu, upravo na dan tadašnje općine 18. oktobra. Radnički savjet Željezare uz podršku uprave je ovu odluku donio jednoglasno. Zemljište je Željezara Zenica kupila još 1955. godine gdje su izgrađeni bungalovi sa pratećim restoranom. Hotel Zenit, jedan od najljepših na Jadranskoj obali otvoren je 27. maja 1987. godine.

U hotelu je do 1992. radilo i do 300 radnika, uglavnom iz Zenice. Početkom rata oni, uglavnom nehrvastke nacionalnosti napuštaju Neum. Već naredne godine hotel je preregistrovan u „UTP Hotel Zenit“, da bi 1997. godine bilo formirano mješovito preduzeće „HTP Zenit-BRO“. Osnivači su bili UTP Hotel Zenit, Brodomerkur iz Splita te Općina Neum, kao da hotel nije izgradila i posjedovala Željezara Zenica

„Malo smo okrečili hotel i prikazali to kao višemilionsko ulaganje odnosno iskoristili za dokapitalizaciju“, pričao je 1999. godine jedan HDZ-ov kadar iz Neuma potpisniku ovog teksta.

Slijede tužbe Željezare zarad otimanja hotela Zenit. Sud u Čapljini, potom Vrhovni sud FBiH te u konačnici Ustavni sud Federacije odbijaju tužbu. Godine 2014. Sud za ljudska prava u Strazburu odbacuje apelaciju Željezare, istina iz formalnog razloga – apelacija je sadržavala 21 stranicu, a prema pravilima Suda maksimalno može biti 17 stranica. Pravna bitka Željezare je završena porazima u sudnicama.

PRAVNI PREOKRET – IMOVINA JE DRŽAVNA, NE ŽELJEZARINA

Uporedo sa ovim sudskim sporovima federalna Agencija za privatizaciju, a potom ona Hercegovačko-neretvanskog kantona u čiju je nadležnost pripao Zenit, pripremaju reviziju vlasničke strukture hotela, kojom je utvrđeno postojanje većinskog državnog kapitala u ovom hotelu. Oktobra 2015. godine na konkursu za prodaju 79,73 posto državnog kapitala u hotelu Zenit prihvaćena je ponuda kompanije Bingo Tuzla od 2,5, miliona M uz ulaganje od 30 milijuna KM, zadržavanje postojećeg broja zaposlenih i zapošljavanje dodatnih radnika.

Deset i više godina potom još traju sporenja oko ove prodaje uslijed tvrdnji neumskih općinara, treba li reći HDZ-ovih kadrova, kako je izvršena prodaja po nižoj cijeni od stvarne vrijednost.

Slučajno ili ne, krajem prošlog mjeseca Vlada HNK smjenjuje Donka Jovića s dužnosti rukovodioca Agencije za privatizaciju HNK. Ta smjena dovedena je u vezu upravo sa privatizacijom hotela Zenit, odnosno nako što je Agencija počela provedbu sudskih odluka o vlasništvu nad hotelom  

“Razlog smjene je privatizacija Hotela Zenit u Neumu kojeg je kupila kompanija Bingo. Nakon višegodišnjih opstrukcija HDZ-a da se Bingo uknjiži na imovinu, sud je presudio u korist Binga koji je uplatio novac u proračun HNK. Kada je Jović naumio provesti zakon i napokon dovršiti privatizaciju, smijenjen je na hitnoj telefonskoj sjednici”, naveo je član GO Demokratske fronte Arman Zalihić u izjavi za portal Mostarlive.

Dodao je kako ga odluka HDZ-a BiH ne iznenađuje, ali da smatra ključnim to što su, prema njegovim tvrdnjama, smjenu podržali i ministri iz SDA i SDP-a, što su ovi negirali.

Očito je da će spor oko vlasništva nad hotelom Zenit i nakon više od 30 godina još trajati. Iako su i zemljište i objekti decenijama bili vlasništvo Željezare Zenica, iako su njeni radnici u jedno vrijeme blokirali saobraćajnice i štrajkovali glađu jer nisu imali plata i uplaćenih dopinosa, sve se završava na još jednoj diobi plijena između nacionalnih stranaka i njihovih tajkuna. SDA nije željela praviti problem HDZ-u, kao što u nekim drugim slučajevima biva obrnuto, a zajedničko jeste da ni tužilaštva nisu posebno bila zainteresovana da istraže pomnije dešavanja oko hotela Zenit i aktera ove pljačke, od onih iz Zenice, preko Sarajeva i Mostara do Neuma. 

Jedno podsjećanje. Kako navode izvori Žurnala iz tog vremena, nadzor nad svojevremenom izgradnjom hotela obavljalo je preduzeće „Konsalting“ iz Sarajeva, a u njihovom u timu bio je i tada mladi arhitekt – Bakir Izetbegović.

The post IMOVINA KOJA JE OTETA OD RADNIKA ŽELJEZARE: Nastavljen sukob oko suvlasništva nad hotelom Zenit u Neumu appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Dok preduzeće Expo 2027 poziva 20.000 ljudi da postanu deo izložbe, odnosno budu volonteri, umetnici i umetnice iz Srbije pozivaju na bojkot „spornog“ konkursa Ministarstva kulture. Naime, Ministarstvo je ukinulo redovne konkurse za podršku savremenom stvaralaštvu u kulturi i umesto toga raspisalo poseban konkurs za projekte u okviru Expo 2027 za finansiranje ili sufinansiranje projekata u oblasti kulture i umetnosti.

Ovu tvrdnju iznela je Zajednica umetnosti i kulture i upravo zbog toga pozvala umetnike, umetnice, kulturne radnike i radnice, organizacije, udruženja i zaposlene u ustanovama kulture da ne učestvuju u programima Expo 2027.

Kako su naveli u saopštenju, ovo nije poziv na povlačenje iz kulture, već poziv na odbranu kulture od njene zloupotrebe.

Kako dodaju, istovremeno se od ustanova kulture traži da svoje programe za 2027. godinu planiraju u vezi sa ovom manifestacijom.

„Na taj način se kulturni sistem ne razvija, nego preusmerava: sredstva, programi, prostori, rad zaposlenih i simbolički kapital kulture uvode se u orbitu jednog unapred zadatog državnog/partijskog projekta“, navode iz organizacije.

Kako naglašavaju, problem nije samo u tome što je Ministarstvo kulture raspisalo poseban konkurs za programe u okviru EXPO 2027, već u tome što se tim konkursom sredstva, pažnja i institucionalna podrška „preusmeravaju ka jednom unapred zadatom državnom projektu“.

„Umesto da se savremeno stvaralaštvo podržava kroz redovne konkurse, po oblastima, na osnovu profesionalnih kriterijuma i potreba same scene, umetnicima i kulturnim radnicima sada se nudi novac pod uslovom da svoj rad uklope u program EXPO 2027“, naglašava Zajednica umetnosti i kulture.

Dodaju da je „suština ucene“ to da ako želite sredstva za rad, vidljivost i institucionalnu podršku, treba da pristanete da budete deo EXPO programa.

„Na taj način se savremeno stvaralaštvo ne podstiče, nego disciplinuje„, ističu.

Dodaju da Expo nije sporan zbog toga što je međunarodna manifestacija, već zbog načina na koji se priprema. Kako kažu, sporni su pravni režim kojim se veliki infrastrukturni i državni projekat izmešta iz redovnih procedura javnog nadzora, netransparentnost poslova, izvođača, podizvođača, tokova novca i tela koja donose odluke.

Kako kažu, učešćem na Ekspu ne odbijaju međunarodnu saradnju već odbijaju da međunarodna scena bude upotrebljena za prikrivanje unutrašnje devastacije institucija, odbijaju da javni programi postanu promotivni servisi vlasti, odbijaju ucenu, prinudu i zloupotrebu rada, i odbijaju poistovećivanje države sa projektima jedne vlasti.

„Pozivamo zaposlene u ustanovama kulture da za svaki zahtev koji se odnosi na EXPO traže – pisani nalog, pravni osnov, odluku nadležnog organa ustanove, opis poslova, plan radnog angažovanja, podatke o finansiranju i garancije da njihov stručni, autorski i profesionalni integritet neće biti zloupotrebljen“, navode u saopštenju.

Zbog svega ovoga pozivaju umetnike u kulturne radnike, organizacije i udruženja da ne konkurišu za programe EXPO 2027 i ne daju svoj rad, ime i profesionalni kredibilitet „projektu koji se razvija kroz netransparentnost, izuzetke i političku instrumentalizaciju javnih resursa“.

Šta je zajednica umetnosti

Zajednica umetnosti i kulture (ZUK) je neformalna inicijativa različitih aktera i akterki koji rade u polju umetnosti i kulture u Republici Srbiji. Osnovana je u junu ove godine sa idejom da se zajedničkim nastupima i akcijama kultura pozove na zajedničko delovanje povodom pogubnih mera države i lokalnih samouprava, kojima se savremena umetnost svodi na poželjnu partijsku propagandu sa netransparetnim procesima odlučivanja i finansiranja.

The post Srbija ucjenjuje umjetnike: Ili radite za Expo ili nema novca iz budžeta – svi drugi javni konkursi su ukinuti appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Ključno je odmah znati tri stvari: pravo postoji samo kod novogradnje na čiju se prodaju obračunava PDV, vezano je za tačno propisanu površinu i maksimalan iznos, te zahtijeva urednu dokumentaciju i poseban obrazac. Pravo je uvedeno članom 54a Zakona o porezu na dodatu vrijednost, a razrađeno je novim članom 105a Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koji stupa na snagu 8. jula 2026. godine. U nastavku je pregled uvjeta, priznate površine i iznosa, dokumentacije, postupka i rokova, uz najčešće greške koje dovode do odbijanja zahtjeva.

Detalje pročitajte u tekstu advokata Azura Prnjavorca, objavljenom na stranici advokatske kancelarije.

Povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine je porezna olakšica kojom država kupcu prvog stana ili nove kuće vraća plaćeni porez na dodatu vrijednost, pod zakonom propisanim uvjetima. Standardna stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini iznosi 17% i sadržana je u cijeni novoizgrađenog stana koji se kupuje od investitora obveznika PDV-a, pa povrat za mnoge kupce predstavlja značajnu uštedu pri rješavanju stambenog pitanja. Pravo se ostvaruje na zahtjev, pred Upravom za indirektno oporezivanje (UIO), i strogo je vezano za ispunjenost svih propisanih uvjeta, kako na strani kupca, tako i na strani prodavca.

Ključne činjenice:

• Pravni osnov: član 54a Zakona o PDV-u i član 105a Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u
• Stupanje na snagu: 8. jula 2026. godine
• U praksi se često traži kao povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ali se pravo odnosi na prvi stan ili novu kuću koji ispunjavaju uvjete iz Pravilnika
• Ko ima pravo: punoljetni državljanin BiH sa prebivalištem u BiH; kupovina novogradnje (stan ili kuća) sa PDV-om 17%
• Strani državljani: nemaju pravo na povrat (mogu kupiti nekretninu uz reciprocitet, ali bez povrata PDV-a)
• Priznata površina: do 40 m², plus 15 m² po članu porodičnog domaćinstva
• Maksimalan iznos povrata: do 24.557,74 KM (14,5299% na 55 m²), usklađuje se kvartalno
• Obrazac i prilozi: ZKPS, uz 13 propisanih dokumenata
• Nadležnost i rok odluke: UIO regionalni centar prema sjedištu prodavca; rješenje u roku od 6 mjeseci
• Rok za podnošenje: do 30. juna naredne godine
• Zabrana otuđenja stana: 5 godina od uručenja rješenja

Ko ima pravo na povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine

Pravo na povrat ostvaruje punoljetno fizičko lice, državljanin BiH sa stalnim prebivalištem u BiH, koje kupi prvi stan čiji promet podliježe obavezi obračuna i plaćanja PDV-a. Da bi zahtjev bio osnovan, moraju biti kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

• kupac, osim kupljenog stana, u posljednjih sedam godina prije podnošenja zahtjeva nije imao u vlasništvu, suvlasništvu ni zajedničkom vlasništvu stan, kuću, apartman ili drugi objekat namijenjen za stanovanje ili iznajmljivanje na teritoriji BiH;
• prodavac je obračunati PDV prijavio u eIsporukama i uplatio na Jedinstveni račun koji vodi UIO, kao dio svojih mjesečnih obaveza;
• ukupno ugovorena kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti je isplaćena prodavcu, uplatom na njegov transakcijski račun ili na drugi zakonom propisan način;
• ako se pravo koristi i za članove porodičnog domaćinstva, ni oni ne smiju imati niti su smjeli imati takvu nekretninu u posljednjih sedam godina.

Novogradnja ili starogradnja: na šta se odnosi povrat

U praksi je najčešća nedoumica odnosi li se povrat na svaku kupovinu stana ili svaku kupovinu nekretnine. Odgovor je ne: povrat PDV-a u Bosni i Hercegovini vezan je isključivo za novogradnju na čiju se prodaju obračunava PDV. Zato se izraz povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine mora čitati kroz pravila o prvom stanu, odnosno novoj kući ili stanu koji kupac prvi put stiče. Prvim stanom smatra se novoizgrađeni individualni stambeni objekat (uključujući novu kuću) i/ili ekonomski djeljiva cjelina u sklopu novoizgrađenog kolektivnog objekta. Kod prodaje starije nekretnine ne plaća se PDV, nego porez na promet nepokretnosti, pa za starogradnju nema osnova za povrat. Iz istog razloga, pravo u pravilu ne obuhvata ni objekte označene kao apartmani.

Stan, kuća ili apartman: koji objekti ispunjavaju uvjet

Iako se u pravilniku i svakodnevnom govoru koristi izraz prvi stan, zakonska definicija je šira i obuhvata dvije vrste objekata. Zato je za SEO i za čitatelje prirodno govoriti i o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ali samo ako je ta prva nekretnina novoizgrađeni stambeni objekat koji ulazi u pravila Pravilnika. Prvi je novoizgrađeni individualni stambeni objekat, dakle novoizgrađena porodična kuća namijenjena za stanovanje. Drugi je ekonomski djeljiva cjelina u sklopu novoizgrađenog kolektivnog stambenog objekta, dakle stan u novoj zgradi. Oba se tretiraju jednako, uz iste uvjete i isto ograničenje priznate površine i maksimalnog iznosa. Presudno je da se radi o novogradnji na čiju je prodaju obračunat PDV, koju kupac prvi put stiče. Objekti koji su u dokumentaciji označeni kao apartman u pravilu ne ispunjavaju uvjet, jer se ne smatraju stambenim objektom namijenjenim za stanovanje. Ako kuću ili stan gradite sami, kao fizičko lice za vlastite potrebe, ne postoji kupoprodaja na koju se obračunava PDV, pa nema ni osnova za povrat.

Priznata površina i maksimalan iznos povrata

Povrat se priznaje za površinu stana do 40 m². Ako kupac pravo koristi i za članove porodičnog domaćinstva, priznata površina se uvećava za 15 m² po članu. Kod stana većeg od priznate površine, povrat se ostvaruje srazmjerno, do iznosa PDV-a koji odgovara priznatoj površini. Maksimalan iznos po jednom zahtjevu računa se primjenom preračunate stope PDV-a od 14,5299% na iznos koji se dobije množenjem prosječne cijene stana sa PDV-om (iz posljednjeg kvartalnog izvještaja Agencije za statistiku BiH) sa 55 m². U vrijeme donošenja pravilnika taj maksimum iznosi do 24.557,74 KM i usklađuje se sa svakim novim kvartalnim izvještajem, a isti je bez obzira na broj članova domaćinstva.

Potrebna dokumentacija i obrazac ZKPS

Zahtjev se podnosi na Obrascu ZKPS (Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a), koji je sastavni dio Pravilnika. Pravilnik propisuje 13 priloga, koji se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji:

1. izvod iz matične knjige rođenih, a dodatno i izvod iz matične knjige vjenčanih ako je brak zaključen;
2. uvjerenje o državljanstvu i potvrda o prebivalištu;
3. notarski obrađen ili sudski ovjeren ugovor o kupoprodaji stana;
4. porezna faktura prodavca na kojoj je iskazan PDV;
5. dokaz da je ugovorena cijena sa PDV-om u potpunosti isplaćena;
6. uvjerenje poreznih organa entiteta i Brčko distrikta da niste bili obveznik poreza u vezi sa takvom nekretninom u posljednjih sedam godina;
7. uvjerenje organa za imovinsko-pravne odnose da, osim tog stana, nemate u posjedu, vlasništvu, suvlasništvu ni zajedničkom vlasništvu drugu nekretninu;
8. dokaz da je stan evidentiran u službenim evidencijama nadležnog organa (u praksi zemljišnoknjižni izvadak);
9. ovjerena izjava da kupujete prvi stan (Obrazac IKPS) i izjava o članovima domaćinstva;
10. potvrda o bankovnom računu na koji će UIO izvršiti povrat, te za bračnog druga dodatna uvjerenja radi provjere imovine stečene u braku.

Kako ostvariti povrat: korak po korak

Postupak povrata teče kroz nekoliko koraka, od provjere ispunjenosti uvjeta do rješenja UIO:

1. Provjera uvjeta. Provjerite da kupujete novogradnju na čiju se prodaju obračunava PDV, da ste državljanin BiH sa stalnim prebivalištem u BiH i da u posljednjih sedam godina niste imali drugu nekretninu za stanovanje.
2. Provjera na strani prodavca. Osigurajte da je prodavac obračunati PDV prijavio u eIsporukama i uplatio na Jedinstveni račun UIO, te da je ukupna cijena sa PDV-om u cijelosti isplaćena na račun prodavca.
3. Dokumentacija i obrazac ZKPS. Prikupite propisane priloge i popunite Obrazac ZKPS, uz Obrazac IKPS i ovjerenu izjavu o članovima domaćinstva.
4. Podnošenje zahtjeva. Podnesite zahtjev nadležnoj organizacionoj jedinici UIO u regionalnom centru, prema sjedištu prodavca stana.
5. Rješenje UIO. Sačekajte rješenje UIO, koje se donosi u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Rokovi: do kada podnijeti zahtjev i kada UIO odlučuje

Zahtjev se podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici UIO u regionalnom centru, prema sjedištu prodavca stana. Nakon provjere ispunjenosti uvjeta, UIO rješenjem odlučuje u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja urednog zahtjeva. Redovni rok za podnošenje je do 30. juna naredne godine, za stanove čija je kupoprodaja evidentirana prethodne godine. Za kupoprodaje evidentirane u prelaznom periodu, od stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o PDV-u (Sl. glasnik BiH 20/25) do stupanja na snagu ovog pravilnika, rok za podnošenje zahtjeva je 6 mjeseci od stupanja pravilnika na snagu.

Zabrana otuđenja stana i naknadni obračun PDV-a

Lice kojem je odobren povrat ne može otuđiti nabavljeni stan prije isteka roka od 5 godina, računajući od dana kada mu je uručeno rješenje o povratu. Ovo ograničenje se evidentira kod organa nadležnog za imovinsko-pravne odnose. Ako se stan ipak otuđi prije isteka tog roka, kupac je dužan u poreznom periodu otuđenja obračunati, prijaviti i jednokratno platiti PDV u iznosu jednakom ukupnom odobrenom povratu, uvećanom za pripadajuću kamatu. Osim toga, za lice iz člana 54a Zakona kojem se izvrši naknadna naplata PDV-a, Zakon predviđa i prekršajnu novčanu kaznu u rasponu od 5.000 do 10.000 KM.

Državljanstvo i prebivalište: mogu li stranci ostvariti povrat

Zakon i pravilnik postavljaju dva kumulativna uvjeta na strani podnosioca: da je punoljetno fizičko lice državljanin Bosne i Hercegovine i da ima stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini. Oba se dokazuju uz zahtjev, uvjerenjem o državljanstvu i potvrdom o prebivalištu. Ko ne ispunjava oba uvjeta, nema pravo na povrat, bez obzira što je platio PDV na novogradnju.

Strani državljani zato ne mogu ostvariti ovaj povrat, čak i kada imaju odobren boravak u BiH, jer nemaju državljanstvo BiH. To je odvojeno pitanje od prava stranaca da uopće kupe nekretninu u BiH: strani državljani mogu steći nekretninu u Bosni i Hercegovini pod uvjetom uzajamnosti (reciprociteta) i uz zakonska ograničenja, ali im ta kupovina ne daje pravo na povrat PDV-a. Praktično, stranac može kupiti novi stan u BiH i platiti PDV od 17%, ali taj iznos ne može tražiti nazad. Više o tome u tekstu o reciprocitetu za strane državljane.

Državljani BiH koji uz to imaju i drugo državljanstvo ispunjavaju uvjet državljanstva, pa mogu ostvariti povrat ako imaju i prijavljeno prebivalište u BiH. Pripadnici dijaspore koji žive u inostranstvu, a nemaju prijavljeno prebivalište u BiH, u pravilu ne ispunjavaju uvjet prebivališta, pa je taj status korisno provjeriti prije zaključenja ugovora.

Prelazne odredbe: kupovine prije stupanja Pravilnika

Za stanove koji su kod nadležnog registra evidentirani do stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o PDV-u (Sl. glasnik BiH 20/25) primjenjuju se raniji propisi, pa plaćeni PDV na te stanove ne može biti predmet povrata. Izuzetno, ako kupac bez svoje krivice, zbog objektivnih okolnosti, nije mogao evidentirati kupoprodaju prvog stana do tog momenta, može podnijeti zahtjev u skladu sa odredbama ovog pravilnika. Kupci koji su prvu nekretninu na sebe uknjižili u prelaznom periodu, od aprila 2025. godine, mogu unaprijed pripremiti dokumentaciju i podnijeti zahtjev čim pravilnik stupi na snagu.

Kada zatražiti pomoć advokata

Povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine u Bosni i Hercegovini je postupak koji traži 13 dokumenata iz više institucija, precizno popunjen obrazac ZKPS i uredne dokaze o vlasništvu, prebivalištu i isplati cijene. Najčešći razlozi odbijanja su nepotpuna ili neusklađena dokumentacija, propust prodavca da uredno prijavi i uplati PDV, te pogrešno računanje priznate površine i iznosa. Kroz porezno pravo i PDV i pravo nekretnina provjeravamo ispunjenost uvjeta prije podnošenja, pribavljamo i usklađujemo dokumentaciju, komuniciramo sa UIO i, po potrebi, izjavljujemo pravni lijek na rješenje.

Povrat PDV-a za prvi stan: često postavljana pitanja

P: Ko ima pravo na povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine u BiH?
O: U praksi se često kaže povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ali pravni tekst govori o kupcu prvog stana. Pravo ima punoljetno fizičko lice, državljanin BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, koje kupi prvi stan ili novu kuću čiji promet podliježe obavezi obračuna i plaćanja PDV-a, dakle novogradnju. Uvjet je da kupac, osim tog stana ili kuće, u posljednjih sedam godina prije podnošenja zahtjeva nije imao u vlasništvu, suvlasništvu ni zajedničkom vlasništvu stan, kuću, apartman ili drugi objekat namijenjen za stanovanje ili iznajmljivanje na teritoriji BiH. Pravo se može proširiti i na članove porodičnog domaćinstva, pod istim uvjetima. Pravni osnov je novi član 54a Zakona o PDV-u i član 105a Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

P: Šta se smatra prvim stanom i odnosi li se povrat na starogradnju i apartmane?
O: Prvim stanom smatra se novoizgrađeni individualni stambeni objekat i/ili ekonomski djeljiva cjelina u sklopu novoizgrađenog kolektivnog stambenog objekta na teritoriji BiH, koju kupac prvi put stiče. Ključno je da je riječ o novogradnji na čiju se prodaju obračunava PDV po stopi od 17%. Kupovina starogradnje ne daje pravo na povrat PDV-a, jer se kod prometa starije nekretnine ne plaća PDV, nego porez na promet nepokretnosti. Iz istog razloga, pravo u pravilu ne obuhvata ni objekte označene kao apartmani. Ako kupujete od investitora novoizgrađen stan sa iskazanim PDV-om, ispunjavate osnovni uvjet.

P: Odnosi li se povrat PDV-a samo na stan ili i na novoizgrađenu kuću?
O: Odnosi se i na kuću. Zakonska definicija prvog stana obuhvata dvije vrste objekata: novoizgrađeni individualni stambeni objekat, dakle novoizgrađenu porodičnu kuću namijenjenu za stanovanje, i ekonomski djeljivu cjelinu (stan) u sklopu novoizgrađenog kolektivnog objekta. Iako se u pravilniku koristi izraz stan, kuća se tretira jednako. Uvjet je isti: mora se raditi o novogradnji na čiju je prodaju obračunat PDV, koju kupac prvi put stiče, uz isto ograničenje priznate površine i maksimalnog iznosa.

P: Ostvaruje li povrat onaj ko sam gradi kuću (samogradnja)?
O: Povrat se odnosi na kupovinu novoizgrađenog stambenog objekta na čiju je prodaju obračunat PDV. Ako kuću gradite sami, kao fizičko lice za vlastite potrebe, ne postoji kupoprodaja na koju se obračunava PDV, pa nema ni plaćenog PDV-a na objekat koji bi bio predmet povrata. Ovaj povrat se ne odnosi na PDV plaćen na građevinski materijal i usluge tokom samogradnje. Pravo u pravilu ostvaruje onaj ko gotov novi stan ili kuću kupuje od investitora obveznika PDV-a.

P: Koliko iznosi PDV na novi stan i zašto je to bitno za povrat?
O: Standardna stopa PDV-a u BiH iznosi 17% i sadržana je u cijeni novoizgrađenog stana koji se kupuje od investitora obveznika PDV-a. Upravo taj plaćeni PDV je predmet povrata, u granicama priznate površine i maksimalnog iznosa. Kod prodaje starije nekretnine PDV se ne plaća, pa nema ni osnova za povrat.

P: Za koju površinu stana se ostvaruje povrat PDV-a?
O: Povrat se priznaje za površinu stana do 40 m². Ako kupac to pravo koristi i za članove svog porodičnog domaćinstva, priznata površina se uvećava za 15 m² po članu. Ako je stan veći od priznate površine, povrat se ostvaruje srazmjerno, do iznosa PDV-a koji odgovara priznatoj površini, prema obračunskim vrijednostima iz Pravilnika. Za obračun maksimalnog iznosa koristi se površina od 55 m².

P: Koliki je maksimalan iznos povrata PDV-a?
O: Maksimalan iznos po jednom zahtjevu utvrđuje se primjenom preračunate stope PDV-a od 14,5299% na iznos koji se dobije množenjem prosječne cijene stana sa PDV-om (iz posljednjeg kvartalnog izvještaja Agencije za statistiku BiH, u odnosu na datum ugovora) sa 55 m². U vrijeme donošenja pravilnika taj maksimum iznosi do 24.557,74 KM i usklađuje se sa svakim novim kvartalnim izvještajem. Ako je stvarno plaćeni PDV manji od izračunatog maksimuma, kupcu se vraća stvarno plaćeni PDV. Maksimalan iznos je isti bez obzira na broj članova porodičnog domaćinstva.

P: Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za povrat PDV-a?
O: Osim što u posljednjih sedam godina niste smjeli imati drugu nekretninu za stanovanje, moraju biti ispunjeni i sljedeći uvjeti: da je prodavac obračunati PDV prijavio u eIsporukama i uplatio na Jedinstveni račun UIO kao dio svojih mjesečnih obaveza; da je do momenta podnošenja zahtjeva ukupno ugovorena cijena sa PDV-om u cijelosti isplaćena prodavcu uplatom na njegov transakcijski račun ili na drugi zakonom propisan način; te da član porodičnog domaćinstva, ako se pravo koristi i za njega, također nema i nije imao takvu nekretninu u posljednjih sedam godina. Ako prodavac nije uredno prijavio i uplatio PDV, povrat se ne može odobriti.

P: Koja dokumentacija je potrebna i koji obrazac se podnosi?
O: Zahtjev se podnosi na Obrascu ZKPS (Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a). Pravilnik propisuje 13 priloga koji se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji, između ostalog: izvod iz matične knjige rođenih (i vjenčanih ako je brak zaključen), uvjerenje o državljanstvu, potvrda o prebivalištu, notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor, porezna faktura prodavca sa iskazanim PDV-om, dokaz da je cijena sa PDV-om u potpunosti isplaćena, uvjerenje poreznih organa i uvjerenje organa za imovinsko-pravne odnose da nemate i niste imali drugu nekretninu, dokaz da je stan evidentiran u službenim evidencijama (u praksi zemljišnoknjižni izvadak), ovjerena izjava da kupujete prvi stan (Obrazac IKPS), izjava o članovima domaćinstva i potvrda o bankovnom računu za isplatu. Za bračnog druga traže se dodatna uvjerenja radi provjere imovine stečene u braku.

P: Ko se sve računa u porodično domaćinstvo?
O: Porodičnim domaćinstvom smatra se zajednica življenja, privređivanja i trošenja prihoda kupca prvog stana i njegovog supružnika, djece, usvojenika, roditelja, brata i/ili sestre, kao i djece i usvojenika supružnika, pod uvjetom da imaju isto mjesto prebivališta kao kupac. Za svakog člana za kojeg se traži povrat prilaže se odgovarajuća dokumentacija i, po potrebi, dokaz o porodičnoj povezanosti.

P: Šta ako prvi stan zajednički kupuje više lica?
O: Ako prvi stan zajednički kupuju dva ili više fizičkih lica, pravo na povrat PDV-a na priznatu površinu ima samo jedan od kupaca. Ostali kupci mogu ostvariti pravo na povrat kao članovi porodičnog domaćinstva, uz ispunjenje propisanih uvjeta.

P: Imaju li pripadnici dijaspore i strani državljani pravo na povrat PDV-a?
O: Pravo ima samo punoljetno fizičko lice koje je državljanin BiH i ima stalno mjesto prebivališta u BiH. Strani državljani nemaju pravo na ovaj povrat. Isto tako, državljani BiH koji žive u inostranstvu, a nemaju prijavljeno stalno prebivalište u BiH, u pravilu ne ispunjavaju uvjet prebivališta, pa ni oni ne mogu ostvariti povrat, bez obzira što kupuju novogradnju u BiH. Pripadnicima dijaspore koji planiraju kupovinu preporučujemo da status prebivališta i ispunjenost uvjeta provjere prije zaključenja ugovora.

P: Mogu li stranci kupiti novogradnju u BiH i imaju li pravo na povrat PDV-a?
O: Strani državljani mogu kupiti nekretninu u BiH, ali pod uvjetom uzajamnosti (reciprociteta) i uz zakonska ograničenja, i takva kupovina im ne daje pravo na povrat PDV-a. Pravo na povrat imaju samo državljani BiH sa stalnim prebivalištem u BiH. Praktično, stranac može kupiti novi stan u BiH i platiti PDV od 17%, ali taj iznos ne može tražiti nazad.

P: Može li stranac u braku sa državljaninom BiH ostvariti povrat?
O: Sam stranac nema pravo na povrat, jer nema državljanstvo BiH. Međutim, ako je njegov bračni drug državljanin BiH sa prebivalištem u BiH i ispunjava sve uvjete, povrat može ostvariti taj bračni drug kao kupac prvog stana, u granicama priznate površine i maksimalnog iznosa. Kod zajedničke kupovine pravo na priznatu površinu ostvaruje samo jedan kupac koji ispunjava uvjete, dok se za članove domaćinstva provjeravaju propisani uvjeti. Zbog provjere imovine stečene u braku, za bračnog druga se traže i dodatna uvjerenja.

P: Šta ako stan kupujem od fizičkog lica, a ne od investitora?
O: Povrat je moguć samo ako je na kupoprodaju obračunat PDV, a to je slučaj kada stan prodaje investitor, odnosno obveznik PDV-a. Ako stan kupujete od fizičkog lica koje nije obveznik PDV-a, na tu kupoprodaju se ne obračunava PDV (nego eventualno porez na promet nepokretnosti), pa ne postoji plaćeni PDV koji bi bio predmet povrata.

P: Isključuje li vlasništvo nad građevinskim zemljištem (placem) pravo na povrat?
O: Prema tekstu pravilnika, provjerava se da kupac u propisanom periodu nije imao u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu stan, kuću, apartman ili druge objekte namijenjene za stanovanje ili iznajmljivanje. Neizgrađeno građevinsko zemljište (plac) nije objekat namijenjen za stanovanje, pa vlasništvo nad placem samo po sebi ne bi trebalo biti prepreka za povrat. Budući da svaki slučaj zavisi od evidencija i konkretnih okolnosti, preporučljiv je pravni pregled prije podnošenja zahtjeva.

P: Kome se i do kada podnosi zahtjev za povrat PDV-a?
O: Zahtjev se podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici UIO u regionalnom centru, prema sjedištu prodavca stana. Redovni rok je do 30. juna naredne godine, za stanove čija je kupoprodaja evidentirana prethodne godine u registru nadležnog organa. Za kupoprodaje evidentirane u prelaznom periodu, od stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o PDV-u (Sl. glasnik BiH 20/25) do stupanja na snagu ovog pravilnika, rok je 6 mjeseci od stupanja pravilnika na snagu.

P: U kom roku UIO odlučuje o zahtjevu?
O: Nadležna organizaciona jedinica UIO, nakon provjere ispunjenosti uvjeta, rješenjem odlučuje o zahtjevu u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja urednog zahtjeva. U postupku provjere UIO može koristiti podatke iz elektronskih evidencija entitetskih uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kao i Osnovnog suda Brčko distrikta BiH.

P: Ko nema pravo na povrat PDV-a?
O: Pravo ne može ostvariti lice koje je već ranije ostvarilo povrat PDV-a kao kupac prvog stana, kao ni lice na čije ime je povrat već ostvaren kao za člana domaćinstva (to lice kasnije može ostvariti povrat umanjen za već iskorišteno pravo). Pravo nemaju ni lica koja ne ispunjavaju neki od propisanih uvjeta, kao ni ona kod kojih se utvrdi da je zahtjev zasnovan na prevarnim ili protuzakonitim radnjama. Praktično, isključeni su i kupci starogradnje i apartmana, jer se na taj promet ne obračunava PDV.

P: Mogu li prodati stan nakon što ostvarim povrat PDV-a?
O: Stan na koji je odobren povrat ne smijete otuđiti (prodati, pokloniti ili na drugi način prenijeti vlasništvo) prije isteka roka od 5 godina, računajući od dana kada vam je uručeno rješenje o povratu. Ako stan otuđite prije isteka tog roka, dužni ste u poreznom periodu otuđenja obračunati, prijaviti i jednokratno platiti PDV u iznosu jednakom ukupnom odobrenom povratu, uvećanom za pripadajuću kamatu. Ograničenje otuđenja se evidentira kod nadležnog organa za imovinsko-pravne odnose.

P: Nasljeđuje li se pravo na povrat PDV-a?
O: Pravo na povrat PDV-a za kupovinu prvog stana nije prenosivo i ne može biti predmet nasljeđivanja, kako je izričito propisano Pravilnikom. Riječ je o ličnom pravu vezanom za kupca koji ispunjava propisane uvjete.

P: Kada Pravilnik stupa na snagu i šta je sa ranije evidentiranim kupovinama?
O: Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku BiH, odnosno 8. jula 2026. godine. Za stanove koji su kod nadležnog registra evidentirani do stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o PDV-u (Sl. glasnik BiH 20/25) primjenjuju se raniji propisi, pa plaćeni PDV na te stanove ne može biti predmet povrata.

P: Kupio sam stan prije stupanja Pravilnika, mogu li ostvariti povrat?
O: Za kupoprodaje evidentirane od stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o PDV-u (Sl. glasnik BiH 20/25) u aprilu 2025. godine do stupanja na snagu ovog pravilnika, kupac ima rok od 6 mjeseci od stupanja pravilnika na snagu da podnese zahtjev. Izuzetno, ako kupac bez svoje krivice, zbog objektivnih okolnosti, nije mogao evidentirati kupoprodaju do stupanja Zakona o dopunama, može podnijeti zahtjev u skladu sa ovim pravilnikom. U praksi, kupci koji su prvu nekretninu na sebe uknjižili od aprila 2025. mogu pripremiti dokumentaciju i podnijeti zahtjev čim pravilnik stupi na snagu.

P: Zašto mi treba advokat za povrat PDV-a na prvi stan?
O: Postupak traži 13 dokumenata iz više institucija, precizno popunjen obrazac ZKPS i uredne dokaze o vlasništvu, prebivalištu i isplati cijene. Najčešći razlozi odbijanja su nepotpuna ili neusklađena dokumentacija, propust prodavca da uredno prijavi i uplati PDV, te pogrešno računanje priznate površine i iznosa. Advokat provjerava ispunjenost uvjeta prije podnošenja, pribavlja i usklađuje dokumentaciju, komunicira sa UIO i, po potrebi, izjavljuje pravni lijek na rješenje. Za konkretan slučaj preporučljiv je pravni pregled prije podnošenja zahtjeva.

The post Kako povratiti porez na prvu nekretninu? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Uprava Naftnih terminala (NTF) Ploče s direktorom Josipom Tomićem na čelu ponovo je odbila dostaviti dokumentaciju Uredu za reviziju institucija FBiH radi sačinjavanja finansijskog izvještaja. 

Nakon 2022. godine, o čemu je pisao Fokus NTF Ploče, preduzeće koja je u 100-postotnom vlasništvu Vlade FBiH, opet odbija saradnju i na taj način se ponaša kao odmetnuti dio vrlo važnog sistema naftnih terminala. 

Ured za reviziju institucija FBiH odlučio je da zbog ponovljenih opstrukcija obustavi finansijsku reviziju u NTF Ploče.

Generalni revizor FBiH Mirza Kudić: U više navrata su obećavali dostaviti dokumente

Kako je izvijestio generalni revizor FBiH Mirza Kudić, Ured za reviziju institucija FBiH 3. novembra 2025. preduzeću NTF Ploče najavio je obavljanje revizije. Kako je naveo, zbog nemogućnosti pribavljanja dozvola za rad u Hrvatskoj radi obavljanja revizije NTF-a, Ured za reviziju je dogovorio da se revizija obavi u prostorijama Uprave „Operator – Terminali Federacije“ OTF.

Pojašnjenja radi, NTF Ploče je dio mreže naftnih terminala u FBiH i pod ingerencijom je OTF-a, odnosno Vlade FBiH.

Međutim, uprkos prethodno usaglašenim terminima i zahtjevima, dokumentacija iz NTF-a nije dostavljena. Na sastanku održanom 15. maja 2026. kojim je prisustvovala i Uprava NTD-a dogovoreno je da će se sva dokumentacija dostaviti, no to se do dogovorenok roka, 1. juna, nije desilo.

Kudić navodi da je, potom, 9. juna predjetnik Uprave NTF-a Josip Tomić telefonski obećao da će sva zahtijevana dokumentacija biti dostavljena, no to se opet nije desilo. Uredu za reviziju institucija FBiH tako ništa drugo nije preostalo nego da obustavi ovu finansijsku reviziju, te o ovome obavijesti sve nadležne institucije.

Između ostalih, obaviješteni su Parlament i Vlada FBiH, nadležna parlamentarna komisija kao i ministarstvo.

Optužnice i presude protiv Josipa Tomića

S obzirom da NTF Ploče kojim upravlja Josip Tomić ponovo odbija dostaviti dokumentaciju federalnim revizorima što spada u doment zloupotrebe položaja postavlja se opravdano pitanje zašto se to čini.

Jedan od ključnih nalaza federalnih revizora iz 2022. o radu NTF Ploče ukazuje na sumnjive aktivnosti. Naime, naveli su da NTF Ploče, kao zavisno društvo, primjenjuje vlastite računovodstvone politike koje nisu usaglašene za OTF-om a tim ni sa Vladom FBiH. Revizori su konstatovali da OTF nad NTF-om nema kontrolu nad određivanjem finansijskih i poslovnih politika te da je prekršen Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH.

I ne samo to, revizori su ustanovili da se NTF ranije samostalno obraćao Ministarstvu energije, industrije i rudarstva zaobilazeći OTF i tražeći iznos sredstva od 44,5 miliona KM!

To dodatno ilustruje da se radi o odmetnutom preduzeću, iako je uvlasništvu Vlade FBiH, koje ne sarađuje s nadležnim kontrolnim institucijama.

Na osnovu dostupnih sudskih zvora, protiv Josipa Tomića, dugogodišnjeg direktora NTF Ploče, vođeno je više postupaka u Hrvatskoj koji se odnose na njegovo upravljanje ovim preduzećem. Dio postupaka rezultirao je pravosnažnim presudama, dok su drugi bili predmet optužnica ili građanskih sporova.

Tomić osuđen za pronevjeru novca unutar NTF Ploče

Tako je Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću protiv Tomića podiglo optužnicu u decembru 2008. godine, a Općinski sud u Metkoviću ju je potvrdio 17. maja 2010. Tužilaštvo ga je teretilo u da je u oktobru 2006. godine britanskoj kompaniji Deltagrip iznajmio skladišne kapacitete po znatno nižoj cijeni od one koju su plaćali drugi zakupci. 

Prema optužnici time je Naftnim terminalima FBiH prouzrokovao veliku finansijsku štetu. Također, ovog tužilaštvo ga je teretilo da je tokom 2006. i 2007. godine zaključivao ugovore o nabavci opreme po cijenama znatno višim od tržišnih. Prema optužnici prouzrokovao je štetu od oko milion KM.

Iako je Općinski sud u Metkoviću 2010. godine potvrdio ovu optužnicu protiv Tomića, Županijski sud u Dubrovniku ga je 2012. godine pravomoćno oslobodio svih optužbi za te financijske malverzacije.

Međutim, Tomić je 6. ljuna 2014. godine pred Županijskim sudom u Dubrovniku pravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od 10 mjeseci zbog krivičnog djela pronevjere novca (nešto više od 14.000 KM) unutar NTF Ploče.

Kako je Josip Tomić smijenjen i onda ponovo imenovan

Tomić je svojevremeno 2009. godine smijenjen s pozicije direktora NTF Ploče. To se desilo godinu nakon što je Finansijska policija FBiH protiv njega, zatim tadašnjeg premijera FBiH Nedžada Brankovića, ministra Vahida Heće i još nekoliko osoba podnijela izvještaj o počinjenim krivičnim djelima. 

Nakon odlaska Tomića napravljena je analiza ugovora s Deltagripom prema kojoj je NTF Ploče izgubio više od tri miliona KM. Uslijedili su i sporovi s Deltagripom. Tako je Trgovački sud u Zagrebu donio presudu da se Deltagripu isplati 4,1 miliona KM uz zatezne kamate.

Vlada FBiH iz 2011. (tada na čelu s Nerminom Nikšićem) da bi spasila NTF od stečaja podigla je kredit kod komercijalnih banaka od 15 miliona KM. 

Uprkos svemu ovome, Vlada FBIH čije okosnice su bile stranke SDA i HDZbiH 2016. godine dala je prethodnu saglasnost da se Tomić ponovo imenuje kao direktor NTF Ploče. A na ovoj funkciji je ostao do danas.

Sam Tomić kojeg istražuje i Tužilaštvo KS javno je govorio da je protiv sebe imao čak 33 krivične prijave i da je oslobođen od svih optužbi. Govoreći o spomenutoj presudi kazao da se radilo o putnim nalozima za koje nije imao dokaza.

The post Odmetnulo se preduzeće u vlasništvu Vlade FBiH, ne želi dostaviti dokumentaciju revizorima appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Pametnije raspolaganje resursima i preuzimanje kontrole nad troškovima električne energije je suština postajanja prozumjera. Iz Centra za životnu sredinu navode da je ovaj vodič kreiran s ciljem da svim građanima pojednostavi i demistifikuje proces prelaska na sopstvenu proizvodnju električne energije pomoću solarnih panela.

-Godine rada i zajedničkog zagovaranja ovog koncepta su iza nas. Zajedno sa partnerima, saradnicima iz drugih organizacija i pojedinim predstavnicima institucija, prešli smo ogroman put. Organizovali smo i učestvovali na brojnim panel diskusijama. Aktivno smo komentarisali zakone i podzakonske akte. Gurali smo ovu ideju i onda kada je izgledalo da ide sporo. I vrijedilo je. Ideja prozjumera je nešto što nam je prijeko potrebno i što će neminovno da zaživi, ističu iz Centra za životnu sredinu.

Procedure u Republici Srpskoj su danas maksimalno pojednostavljene i svedene na svega nekoliko jasnih koraka.

Kako navode iz ove organizacije, ova brošura je praktični vodič koji brzo i bez komplikacija objašnjava korake instalacije solarnih panela na domaćinstvima – od analize krova, do puštanja elektrane u rad.

Prvo su objašnjeni analiza i projektovanje, zatim saglasnosti i uslovi za priključenja, realizacija projekta i finalizacija.

U vodiču se nalazi i ukupan proračun koji bi građani trebali izdvojiti za svoju elektranu, te ekonomska opravdanost na primjeru četveročlane porodice.

Takođe, predstavljeno je i vrijeme realizacije dostupni su i zahtjevi prema institucijama koje budući prozumjeri mogu skeniranjem koda da preuzmu.

Kroz svaki korak ovog vodiča nalaze se i savjeti svakog poglavlja.

-Sada je red na institucije, fondove i matična preduzeća, da se pronađu modeli za funkcionalne subvencije i podsticaje. Iako se sam sistem isplati u roku od 5 do 7 godina, finansijska podrška bi itekako ubrzala proces i pomogla svima koji žele da pređu na čistu energiju, ističu iz Centra za životnu sredinu.

Vodič možete preuzeti na OVOM LINKU.

The post Kako instalirati solarni panel u domaćinstvu? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Nova carinska taksa od tri evra na pakete izvan Evropske unije mogla bi da poskupi jeftinu robu koja se naručuje putem interneta. Tim prije sto se na svaki različiti artikl plaća po tri evra plus PDV. U Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) kažu da ostaje na snazi pravilo da se ne carine paketi u vrijednosti do 300 maraka.

Građani ne žele da se carina na male pakete uvede u Bosni i Hercegovini, jer ce povećati cijene.

Iako kupci iz Bosne i Hercegovine neće osjetiti direktne posljedice nove mjere Evropske unije, ekonomski stručnjaci ne isključuju moguće povećanje cijene isporuke i duže čekanje.

DAVUD BEĆIROVIĆ, ekonomista

“Indirektno neka posljedica koja može da se desi je da će sve pošiljke Temu mijenjati rute kuda ide ta roba pošto ima dosta logističkih skladišta u Holandiji, Češkoj i Poljskoj.”

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar

“Kada pogledate 6 milijardi paketa koji stižu u Evropu i pomnožite sa tri evra onda vidite da su to ozbiljne pare.”

Stav privrednika je da neoporezivanje onlajn paketa do 300 maraka uništava domaću proizvodnju, jer ne mogu biti konkurenti jeftinoj robi koja uglavnom dolazi iz Kine.

MARINKO UMIĆEVIĆ, direktor fabrike obuće

“Temu aplikacija, ne može biti cipela 5 maraka. Ona je od reciklirane plastike. Za 6 mjeseci je Centralna banka rekla da je Temu milijardu maraka prodao robe u BiH, što znači da je BiH izgubila 170 miliona maraka od PDV-a.”

Prema podacima Agencije za poštanski saobraćaj, putem onlajnplatformi u Bosnu i Hercegovinu je u prošloj godini stigao 2,1 milion paketa u vrijednosti do 300 maraka, koji ne podliježu carinjenju.

The post EU uvodi tri eura carine na male pakete, kako će to uticati na onlajn kupovinu u BiH? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Kako kažu u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske, cijena goriva bi za nekih 7 do 10 dana opet mogla da ode dole. “Pratimo situaciju na svjetskoj berzi. Sirova nafta je opet pojeftinila. Ako njena cijena bude stabilna, odnosno, ostane na ovom nivou, gorivo u RS-u moglo bi da u narednih desetak dana pojeftini za još 5-10 feninga”, potvrdili su za Srpskainfo u ovoj grupaciji.

Sa izbijanjem rata na Bliskom istoku, krenule su da rastu i cijene dizela na domaćim benzinskim pumpama. U jednom trenutku, litar je koštao čak 4 KM. Početkom marta, prosječna cijena litra iznosila je oko 2,3 KM. „Nezahvalno je prognozirati koliki će biti pad cijena, ali mogu reći da su danas nabavne cijene pale za desetak feninga, a i za sutra se očekuje dodatni pad od nekoliko feninga, okvirno do pet. Kakva će situacija biti dalje, pratit ćemo. Ne možemo očekivati da se bilo šta desi preko noći. Poskupljenje nije došlo preko noći, pa tako ni pojeftinjenje ne može doći preko noći. Kako se budu obnavljale zalihe, prema trenutnim pokazateljima, realno je očekivati smanjenje cijena“, kaže za FTV predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori FBiH Milenko Bošković, prenosi Fokus.

The post Koliko će koštati dizel na pumpama u BiH? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.