Za prvu fazu projekta planirano je 560.000 KM, a Ministarstvo finansija zaduženo je da obezbijedi sredstva za nabavku softverskog rješenja. Paralelno s tim, Generalni sekretarijat Vlade treba da sprovede postupak javne nabavke i realizuje tehnički dio projekta, prenosi Buka.

Kako je saopšteno, cilj socijalne karte je uspostavljanje jedinstvene i centralizovane baze podataka o socijalno-ekonomskom statusu građana, kako bi se efikasnije utvrđivalo ko ima pravo na različite vrste pomoći.

Prva faza podrazumijeva formiranje baze podataka o svim isplaćenim novčanim naknadama u oblasti socijalne, boračke, invalidske i dječije zaštite.

Planirano je da se projekat realizuje u tri faze, a u njegovu izradu biće uključene brojne institucije koje će morati dostaviti podatke i omogućiti njihovo povezivanje.

Ipak, socijalna karta u Republici Srpskoj već dugo postoji više kao obećanje nego kao konkretan sistem.

Zakon o socijalnoj karti usvojen je još u julu prošle godine, ali od tada nije bilo značajnijeg napretka. Ni u današnjem saopštenju Vlade nije precizirano kada bi sistem mogao biti u funkciji.

Stručnjaci su i ranije upozoravali da se radi o složenom i dugotrajnom procesu.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir isticao je za BUKU da izrada socijalne karte ne podrazumijeva samo tehničko povezivanje baza podataka, već i ozbiljnu reformu sistema socijalne zaštite.

Prema njegovim riječima, bez jasnog definisanja socijalnog minimuma i preciznih kriterijuma za dodjelu pomoći, postoji rizik da socijalna karta postane samo alat za kontrolu potrošnje, a ne mehanizam za stvarnu zaštitu najugroženijih.

Dodatni problem predstavlja i nedostatak pouzdanih podataka o siromaštvu. U Bosni i Hercegovini takve procjene se godinama ne objavljuju, što dodatno otežava planiranje socijalnih politika.

Zbog svega toga, i nakon današnje odluke Vlade, ostaje otvoreno pitanje da li će socijalna karta konačno donijeti red u sistem socijalnih davanja ili će ostati još jedan projekat koji se godinama najavljuje bez konkretnih rezultata.

The post Socijalna karta i dalje na početku, Vlada RS objavila šta se sada planira appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Imamo vrlo jasan, precizno utvrđen zakon koji će omogućiti rast mirovina u sljedećoj godini od 17 posto, što je također na nekoj povijesnoj razini. Naravno, ne mislimo da se time rješavaju svi problemi. Još će trebati povući puno poteza kako bi ta naša najugroženija populacija umirovljenika dostigla neki standard odgovarajući za život, ali u svakom slučaju pokazujemo da smo Vlada kojoj se može vjerovati – izjavio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u prosincu 2025. godine.

A onda smo u siječnju, umjesto obećanih 11,6 posto, imali povećanje mirovina od 11,2 posto, jer objašnjavaju da tako statistika kaže, a u veljači je bilo “poravnanje” od 0,06 posto.

I potom je došao mjesec srpanj, resorni ministar Adnan Delić je u izjavama ponavljao kako očekuje povećanje mirovina između 5,8 i 6 posto, a onda je Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje izračunao da povećanje mirovina ide za 3,5 posto, a na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku, piše Faktor.

Nekoliko dana kasnije oglasio se Delić kazavši da su ranijih 5,8 i 6 posto bile “samo projekcije”.

Dakle, s “povijesnih” 17 posto došlo se na 14 posto, pa će najniže mirovine, one stečene do 1. siječnja 2026. godine, s povećanjem od 23 KM iznositi 690 KM, a sada su 666,76 KM.

Pored ovih najnižih, postoje još niže mirovine zahvaljujući izmjenama članka 81. Zakona o MIO, čiji je predlagatelj bilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a po uzoru na zakon u manjem bh. entitetu RS, pa starosna mirovina s 15 godina staža, a do 20 godina i 65 godina života sada iznosi 434 KM.

Osim toga, i da su mirovine povećane 17 posto ne bi se nikako moglo govoriti o povijesnom povećanju jer je povijesno bilo 2023. godine, u mandatu premijera Federacije Fadila Novalića, kada su mirovine povećane za 20,1 posto.

Te 2023. godine Vlada Federacije BiH najprije je povećala mirovine u siječnju za 11,1 posto. Potom su mirovine povećane u travnju za 5,15 posto, što je 16,25 posto. Zatim je Vlada FBiH 27. travnja donijela odluku o izvanrednom povećanju mirovina od 3,9 posto. Kada se sve zbroji, to je povećanje od 20,1 posto, što je svakako povijesno, odnosno najveće povećanje do sada.

The post Penzije za jul bit će uvećane za manje od obećanog appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za juni 2026. godine iznosi rekordnih 3.290,07 KM.

Istraživanje sindikata ponovo pokazuje ogroman jaz između troškova života i primanja radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plata isplaćena u FBiH za april 2026. godine iznosila je 1.706,00 KM. To znači da prosječna plata pokriva svega 51,86% sindikalne potrošačke korpe.

U još težoj situaciji su radnici koji primaju minimalnu platu, koja prema Odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1.027,00 KM. Minimalna plata pokriva tek 31,22% troškova života četveročlane porodice, odnosno nije dovoljna ni za trećinu korpe.

Prilikom izrade ovog proračuna, Savez samostalnih sindikata BiH uzeo je u obzir minimalne troškove života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta (jedno u srednjoškolskom, a drugo u osnovnoškolskom uzrastu).

Skoro polovina ukupnog novca porodici je potrebna isključivo za hranu.

Pogledajte procenat učešća pojedinačnih kategorija:

• Prehrana – 49,02%
• Stanovanje i komunalne usluge – 13,38%
• Higijena i održavanje zdravlja – 7,24%
• Obrazovanje i kultura – 6,08%
• Odjeća i obuća – 12,16%
• Prijevoz – 4,56%
• Održavanje domaćinstva – 7,60%

Iz sindikata su pojasnili da su u kategoriji “prehrana” za ovu analizu korištene cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i “održavanju zdravlja” ubrojani su troškovi za 10 stavki, a za “stanovanje i komunalne usluge” troškovi za šest stavki.

The post Sindikalna potrošačka korpa za juni premašila 3.290 KM: Minimalna plata u FBiH ne pokriva ni trećinu troškova appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Aktivisti upozoravaju da predsjednici mjesnih zajednica godinama obavljaju funkcije bez važećih mandata, zbog čega traže hitno vraćanje demokratskog legitimiteta lokalnoj samoupravi. Nakon višegodišnje šutnje lokalnih vlasti i činjenice da su mandati predstavnicima mjesnih zajednica u Bugojnu odavno istekli, građani ponovo traže pravo da biraju svoje predstavnike. Mandati predsjednicima mjesnih zajednica istekli su 2021. godine, ali većina njih i dalje obavlja funkciju.

Kroz inicijativu “Biraj svoju mjesnu zajednicu”, Bugojanci pokušavaju izvršiti pritisak na lokalne vlasti da konačno raspišu izbore.

U Omladinskom centru Bugojno za Inforadar kažu da inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga.

“Ona je za građane Bugojna i njihovo pravo da biraju svoje predstavnike u mjesnim zajednicama. Vjerujemo da aktivne i funkcionalne mjesne zajednice predstavljaju temelj lokalne demokratije, boljeg predstavljanja interesa građana i efikasnije komunikacije između građana i institucija. Zato očekujemo da će naš zahtjev biti shvaćen ozbiljno i da će institucije omogućiti građanima da nakon osam godina ponovo ostvare svoje demokratsko pravo”, poručuju bugojanski aktivisti.

U bugojanskom Omladinskom centru ističu da su tokom tri ulične akcije, građani imali priliku informisati se o inicijativi za održavanje izbora za savjete mjesnih zajednica i razgovarati o izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju u svojim naseljima.

“Odziv građana bio je izuzetno dobar i iskreno nas je ohrabrio. Do sada smo organizovali tri ulične akcije, tokom kojih smo prikupili 450 potpisa podrške za održavanje izbora za savjete mjesnih zajednica. Paralelno s tim pokrenuli smo i online peticiju, kako bi se uključili i građani koji nisu bili u prilici dati podršku na terenu. Ono što je posebno važno jeste da građani ovu inicijativu ne doživljavaju samo kao pitanje održavanja izbora. U gotovo svakom razgovoru isticali su da žele imati legitimno izabrane predstavnike koji će zastupati interese njihovih naselja, učestvovati u određivanju razvojnih prioriteta i biti stvarna veza između građana i lokalnih institucija”, pojašnjavaju aktivisti. Dodaju da su građani tokom kampanje najčešće ukazivali na probleme poput neuređenih javnih površina, komunalne infrastrukture, javne rasvjete, saobraćajne sigurnosti i drugih pitanja koja direktno utiču na kvalitet života.

“Međutim, ono što se provlačilo kroz gotovo svaki razgovor bio je osjećaj da danas nemaju dovoljno mogućnosti da utiču na rješavanje tih problema. Upravo zato smatraju da su izbori za savjete mjesnih zajednica važni i to ne samo zbog izbora predstavnika, nego i zbog jačanja komunikacije između građana i lokalne vlasti”, kažu u bugojanskom Centru.

Dodaju da su organizovali Forum građana, uputili dopise nadležnim institucijama i zatražili sastanke kako bi razgovarali o
mogućnostima održavanja izbora za savjete mjesnih zajednica.

“Nažalost, do danas nismo dobili konkretne odgovore, niti smo ostvarili sastanke koji bi pokazali da se ozbiljno radi na rješavanju ovog pitanja. Smatramo da izbori za savjete mjesnih zajednica ne bi trebali biti političko, nego demokratsko pitanje. Građani imaju pravo da biraju svoje predstavnike, a institucije imaju odgovornost da im to pravo omoguće”, mišljanja su aktivisti iz Bugojna koji nakon završetka prikupljanja potpisa imaju namjeru da peticiju, zajedno sa svim prikupljenim potpisima, lično predaju Općini Bugojno i Općinskom vijeću Bugojno.
Njihov zahtjev je vrlo jasan, a to je da Općinsko vijeće Bugojno pokrene proceduru za raspisivanje i održavanje izbora za savjete mjesnih zajednica u skladu sa svojim nadležnostima, te da pitanje održavanja izbora uvrsti na dnevni red sjednice Općinskog vijeća kako bi se otvorila institucionalna rasprava i definisali naredni koraci.

“Nadamo se da će institucije ozbiljno pristupiti ovoj inicijativi nakon što bude zvanično predata. Kada će to biti, teško je govoriti o konkretnim rokovima jer oni ne zavise od nas, ali smatramo da građani imaju pravo očekivati pravovremenu i jasnu reakciju.
Ovo nije inicijativa jedne organizacije, već zahtjev stotina građana Bugojna koji žele ponovo imati mogućnost da biraju svoje predstavnike u mjesnim zajednicama. Očekujemo da će Općinsko vijeće otvoriti raspravu o ovom pitanju i pokazati spremnost da zajedno sa građanima pronađe rješenje”, naglašavaju u Omladinskom centru Bugojno.

Ukoliko, pak, izostane reakcija nadležnih, oni će, kažu, nastaviti zagovarati ovo pitanje kroz javne kampanje, medije, razgovore s građanima i druge zakonite oblike građanskog djelovanja.

“Građani ne traže privilegije, već ostvarivanje svog prava da kroz legitimno izabrane savjete mjesnih zajednica učestvuju u određivanju razvojnih prioriteta, zastupanju interesa svojih naselja i donošenju odluka koje direktno utiču na kvalitet njihovog života. Dosadašnjih 450 potpisa, veliki interes građana tokom uličnih akcija i sve veći broj potpisnika online peticije pokazuju da ovo nije zahtjev pojedinaca, nego inicijativa koja ima široku podršku građana Bugojna. Upravo zbog toga vjerujemo da će se njihov glas morati čuti i uvažiti”, dodaju aktivisti.

Aktivisti su ranije za Inforadar kazali da je 25 predsjednika MZ nelegalno na toj poziciji, a dvojica su umrla.

“Iako sadašnji predsjednici MZ mašu pečatima oni nemaju pravno utemeljenje da koriste te pečate ali i dalje potpisuju ugovore sa pojedinim institucijama, čak i pojedinim ministarstvima”, konstatovali su aktivisti iz Bugojna početkom ove godine.

The post PETICIJOM PROTIV ŠUTNJE VLASTI: Bugojanci traže pravo glasa appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Prema informacijama koje su redakciji Gerile dostavili mještani ovog dobojskog naselja, posljednjih dana počelo je priključenje solarnih elektrana na distributivnu elektroenergetsku mrežu.

Riječ je o kompleksu od 104 pojedinačne solarne elektrane, mada posljednje informacije sa terena kažu da je ta brojka sada dostigla cifru od 118 (?!) malih solarnih elektrana, koje se grade u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini Osnovne škole “Dositej Obradović”, koju pohađa 124 učenika.

Sve to dešava se uprkos činjenici da je ekološka inspekcija Grada Doboja još ranije utvrdila da investitor ne posjeduje ekološke dozvole za ovaj projekat, iako su one, prema važećim propisima, jedan od osnovnih uslova koji prethodi izdavanju građevinskih dozvola. S obzirom na to da se projekat sastoji od preko stotinu odvojenih solarnih elektrana, investitor bi morao posjedovati isto toliko pojedinačnih ekoloških dozvola. Ipak, radovi nikada nisu obustavljeni, a sada je počelo i priključenje elektrana na mrežu.

“Niko nije ni upozorio selo, nevjerovatno šta se dešava”

Stanovnica Podnovlja Ana Đukić kaže da su mještani za početak priključenja saznali tek kada su ostali bez električne energije.

„Počeli su sa priključenjem prije par dana. Slušam da još stavljaju šipove, ali strašno je to da i pored presude nastavljaju sa tim spornim projektom. Nama je zamrzivač pun mesa pustio vodu. Niko nas nije upozorio, niko u selu nije znao za to. Ovo nije normalno šta nam rade“, kaže Đukićeva za Gerilu.

Dodaje da među stanovnicima raste osjećaj nemoći.

„Ne znam možemo li reći da mi imamo pravnu državu. Većina naroda u Podnovlju je protiv ovoga, ali se boje ili ne smiju pričati. Ali ima i ljudi koji smiju, poput mene, dignuti glas. Ne znam dokle više ovo. Vjerovatno ćemo ići do Strazbura. Borba i dalje traje. Ovo sa strujom će trajati još dugo, tako se priča, nije to samo jedna trafostanica. Nevjerovatno je da se sve ovo dešava”, dodaje Ana u razgovoru za naš portal.

Od presude do priključenja

Vrhovni sud Republike Srpske 2. aprila ove godine ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično osporio način na koji je zemljište poznato kao Crkveno brdo preneseno sa Zemljoradničke zadruge Podnovlje na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX. 

Географскереференце

Nakon toga RUGIPP je poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz nalog da se u novom postupku utvrde sve relevantne činjenice i omogući učešće svih stranaka.

U međuvremenu je Gerila objavila i dokumente iz kojih proizlazi da je ekološka inspekcija utvrdila kako investitor ne posjeduje potrebne ekološke dozvole, ali uprkos tome nije donesena odluka o obustavi radova.

Još apsurdnije djeluje činjenica da su se institucije međusobno proglasile nenadležnim. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, dok je urbanističko-građevinska inspekcija Grada odgovorila da se radi o imovinsko-pravnom sporu i da nije nadležna za postupanje.

I tako, dok se institucije mjesecima bave pitanjem ko treba da reaguje, na terenu se projekat, u najmanju ruku, kontraverzan – polako privodi kraju.

Šta je odgovorio RUGIPP

Nakon višemjesečnog ćutanja, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS odgovorila je na dio pitanja Gerile.

Iz RUGIPP-a potvrđuju da su na području katastarske opštine Podnovlje od 2024. do 2026. godine zaprimani zahtjevi za promjenu kulture i načina korišćenja zemljišta, te da su u pojedinim predmetima izvršena promjena načina korišćenja parcela u “solarne elektrane”, i to na osnovu građevinskih dozvola.

Međutim, RUGIPP nije odgovorio na ključna pitanja koja je Gerila postavila. 

Рати сукоби

Izostali su odgovori o tome koliko je ukupno zahtjeva za solarne elektrane odobreno ili odbijeno u Republici Srpskoj od početka 2023. godine, da li su u ovim predmetima vršeni terenski uviđaji i stručne procjene zemljišta, kada su tačno izvršene promjene kulture zemljišta u katastarskom operatu, kao i da li su na lokalitetu Crkveno brdo evidentirane parcelacije zemljišta radi realizacije ovog projekta.

Bez odgovora su ostala i pitanja koja bi mogla rasvijetliti cijeli postupak promjene namjene zemljišta, pogotovo poljoprivrednog i pogotovo u svrhu prenamjene da bi se na tom zemljištu kasnije pravile solarne elektrane.

Grad Doboj i dalje ćuti

Gerila je prije dvije sedmice, tačnije 26. juna, ponovo zatražila odgovore od Grada Doboja. Zanimalo nas je da li je nakon presude Vrhovnog suda preduzeta bilo kakva aktivnost u vezi sa lokalitetom Crkveno brdo u Podnovlju, da li su u međuvremenu izdavane nove saglasnosti ili drugi akti koji se odnose na nastavak projekta, da li je izvršen nadzor nad radovima i da li je Grad o svemu obavijestio nadležne institucije. Zatražili smo i dokumentaciju koja bi pokazala kako je lokalna uprava postupala nakon što je najviša sudska instanca Republike Srpske osporila upis spornog zemljišta.

Odgovor ni ovog puta nije stigao.

Ćuti i kompanija ETMAX, koja ni nakon višemjesečnih upita nije odgovorila na pitanja Gerile o nastavku radova, nepostojanju ekoloških dozvola i izvođenju projekta uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Upravo zbog toga ostaju otvorena brojna pitanja o zakonitosti cijelog projekta, čiji korijeni sežu mnogo prije početka radova.

Podsjetimo, cijeli slučaj vodi se oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj uknjižio na sebe, a potom prodao privatnom investitoru, iako je u katastarskoj evidenciji kao posjednik i dalje bila upisana Zemljoradnička zadruga Podnovlje.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu, a kasnije je odluka Vrhovnog suda RS sve vratila, ili bar trebala da vrati, na početak. Međutim, na terenu i dalje nema apsolutno nikakvih naznaka izvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske. 

Географскереференце

Gerila info je ranije pisala o tome da na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana snage do 150 kW. 

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja preko stitinu pojedinačnih elektranđa snage do 150 kilovata – upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS – ETMAX uveliko priključuje solarne elektrane: Mještani bez struje, institucije bez odgovora appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Republički ekološki inspektor privremeno je zabranio upotrebu postrojenja na separaciji za preradu šljunka u Krekovima, jer nije ispunila uslove da djelatnost obavlja u skladu sa svim propisima iz oblasti zaštite životne sredine.

Separacija, koja prema riječima njenog vlasnika – dvadesetčetvorogodišnjeg Luke Savića, još nije ni počela sa radom, već je napravila problem lokalnom stanovništvu koje strahuje za svoje zdravlje.

„Rješenjem inspektora naloženo je da se od nadležnog organa pribave lokacijski uslovi sa urbanističko-tehničkim uslovima, te je privremeno zabranjena upotreba postrojenja do pribavljanja potrebne dokumentacije”, kažu našem portalu u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove. 

Iako još nema dozvola za rad, stav nadležne inspekcije investitor Luka Savić tumači drugačije. Kaže da ništa nije obustavljeno, jer se na separaciji, izuzev probnog rada, nikakva druga aktivnost nije ni dešavala. 

„Izgleda da niko nije nadležan“

Kuća nevesinjskog vjeroučitelja Miljana Lukete je udaljena svega oko 150 metara od separacije za preradu pijeska. 

Postrojenje je postavljeno prije nekoliko mjeseci, a tokom juna više dana mašine su intenzivno drobile šljunak, priča zabrinuto za Direkt mještanin Krekova Miljan Luketa. 

Brine ga to kako će njihov život izgledati u okruženju prašine, buke, vibracija… Još više ga uznemiruje činjenica da nema ko da ga čuje. 

„Cijela kuća nam je bila u prašini“, žali se našem portalu Luketa i pokazuje spisak instanci kojima se obraćao i tražio pomoć kako bi zaštitio svoje, zdravlje svoje porodice i komšija, pa razočarano dodaje: „Izgleda da niko nije nadležan“. 

Načelnica Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u Opštini Nevesinje Žana Tešanović 28. maja rekla je Direktu da ovo odjeljenje nije izdavalo nikakvu saglasnost ni dozvolu, niti je upoznato sa tim da se djelatnost obrade šljunka odvija u Krekovima. 

„Potvrdili su mi samo (nadležno opštinsko odjeljenje, prim. aut.) da su izlazili na teren i konstatovali da to postoji tu. Mi zvanično ne znamo ni ko je investotor, niti čije su mašine. Ne postoji pravno lice. Nisam čuo da su investitori ikoga od stanovnika obavještavali išta. Ako bi ikoga trebalo da obavijeste da uz naše kuće planiraju da pokreću jednu takvu djelatnost, to smo mi, jer je naša kuća na oko 150 metara od separacije“, objašnjava Miljan Luketa. 

Pokazuje nam blisko okruženje postrojenja – imanja, lokalno groblje, stoku koja bezbrižno prolazi, improvizovani prostor za dječje igralište… U njegovoj bližoj okolini je, kaže, osmoro djece, a u cijelim Krekovima mnogo više. Svi su ugroženi od prašine i buke koja je aktivna tokom rada mašina.

„To je zločin s predumišljajem“, kategoričan je Luketa. 

On je jedini koji javno istupa i traži zaštitu nadležnih. Međutim, Direkt u nezvaničnim razgovorima saznaje da je nezadovoljnih još, ali zarad dobrih komšijskih i rodbinskih odnosa ne žele da se zamjeraju. 

„Ostali stanovnici su pasivni, samo se užasavaju, ali ne bi se niko pobunio. Svi su u nekom strahu, jer je korupcija je u svemu“, objašnjava sagovornik.

Za njega bi jedino prihvatljivo rješenje bilo deinstaliranje mašina i izmještanje separacije na drugu lokaciju. Kaže da samo čeka da utvrdi ko je zaista odgovorno lice i da će odmah predmete proslijediti pravosudnim institucijama. 

„Kako čovjek može da se osjeća – bespomoćno, jer ovdje jedan čovjek očigledno može da radi šta god hoće. Nemate se kome požaliti, svi kažu da nisu nadležni“, tako odgovara na pitanje kako se osjeća pojedinac koji se jedini bori za javnu stvar u sistemu koji ne funkcioniše. 

Uzurpirano javno zemljište?

Separacija se jedinim dijelom nalazi na zemljištu koje je u posjedu Šuma Republike Srpske, otkrio je Direkt, a o tome smo obavijestili i ovo javno preduzeće, koje nije znalo da mu je zemljište uzurpirano. 

U odgovoru Direktu 30. juna potvrdili su da parcelu nisu ustupili na korištenje, koncesiju ili zakup nijednom pravnom ni fizičkom licu, niti su upoznati da je na njihovom zemljištu niklo milionsko postorenje. 

„Kada je riječ o eventualnim aktivnostima eksploatacije ili separacije šljunka na ovoj parceli Šumsko gazdinstvo Botin Nevesinje nije upoznato sa takvim aktivnostima, niti je izdavalo saglasnost ili odobrenje za izvođenje navedenih radova, a neovlašteni radovi na parceli do sada nisu evidentirani“, stoji u odgovoru Šuma Srpske. 

Navode još i to da na terenu ne mogu baš odmah utvrditi neovlašteno korištenje parcela.

„Ukoliko eventualno neovlašteno korištenje navedene parcele bude ometalo korištenje šuma i šumskog zemljišta, biće preduzete zakonske mjere“, upozoravaju iz ovog javnog preduzeća. 

Načelnik Avdalović ne zna ko je vlasnik separacije

O separaciji ne zna mnogo, tako makar kaže, ni nevesinjski načelnik Milenko Avdalović. Ne zna ko je njen vlasnik, ne zna ni na čijem je zemljištu postavljena, ali zna da postrojenje vrijedi makar milion i da neće početi da radi bez dozvola. 

„Postrojenje se može postaviti, ali ono ne radi. To je objekat koji vrijedi milion i sada da ono radi bez dozvole, pa, razmislite malo. Ja pretpostavljam da neće početi da radi prije svih dozvola, a ako bude radilo, imaće problem sa inspekcijom“, uvjerava prvi čovjek ove hercegovačke opštine. 

Na naše pitanje da li je logično da načelnik ne zna ko je vlasnik milionskog postrojenja na području opštine, na čiji rad pritom postoje i pritužbe građana, Avdalović odgovara: „Logično je, je li vi mislite da mi znamo svakog privrednika?“. 

Svakog privrednika možda i ne zna, ali je malo vjerovatno da ne zna da je upravo sin njegovog vozača pokrenuo ovaj posao. 

Mladi lokalni investitor i nova radna mjesta

Mladi nevesinjski investiror koji je ostao da se bori i stvara u svojoj zemlji – tako sebe vidi Luka Savić, koji kaže da iza separacije stoji kao fizičko lice, jer je registracija projekta još u toku. Traju i procedure za dobijanje svih neophodnih dozvola, a mehanizaciju je nabavio lično on.

Ono što se dešavalo tokom juna je bilo samo testiranje mašina. Preradili su na taj način određenu količinu šljunka, a probnog rada će, najavljuje, biti još.

U izjavi za naš portal, Savić uvjerava da u njegovom biznisu nema ništa sporno, da je sve urađeno u skladu sa zakonom i ponavlja da separacija nije počela zvanično da radi.

To objašnjenje nije logično mještanima koji su se u vrele junske dane zatvarali u kuće.

„Ja predstavljam tu separaciju, stojim iza toga da tu nema ništa loše, niti ugrožava životnu sredinu. Iako tu ima nekih kuća koje su blizu, mislim da ne bi trebalo da na bilo koji način ugrožava način njihovog života“, uporan je Savić.

Decidiran je da je kapital njegov, da je do novca došao tako što je u privatnom biznisu od šesnaeste godine, a dio sredstava je, kaže, obezbijedio sufinansiranjem uz pomoć banaka. Ne zna koliko je tačno novca do sada uložio, ali demantuje sve tvrdnje da iza ovog projekta stoji neko drugi.

“Ne znam uopšte o čemu pričate. Iza mene stoji samo moja porodica i zahvalan sam im na tome“, jasan je on.

Nisam uzurpirao javno zemljište

Savić ne priznaje ni to da je neovlašteno zauzeo javno zemljište. Potvrdio je da je jedna parcela njegovog djeda, a susjedna lokacija na kojoj je odložen šljunak je u posjedu Šuma Srpske, kojima je tek predao zahtjev za ustupanje zemljišta.

U činjenici da je na tuđem zemljištu instalirao mehanizaciju i deponovao šljunak bez prethodne saglasnosti, Savić ne vidi problem.

„Tu su samo stavljene mašine, a one neće raditi dok se ne dobiju sve dozvole”, insistira naš sagovornik i dodaje: „Meni kao dvadesetčetvorogodišnjem momku koji je ostao da radi u svom gradu i svojoj državi, mislim da bi država trebalo bar toliko da učini. Od milion hektara koje posjeduju Šume RS, nadam se da samo ta dva hektara na kome je obični krš i hercegovački kamenjar neće biti problem da se ustupi, naravno uz novčanu naknadu koja im sljeduje po zakonu“, smatra ovaj mladi nevesinjski biznismen. 

Kazna od 500 KM zbog nelegalne eksploatacije šljunka

Prema informacijama Direkta, investitor Luka Savić je u oktobru prošle godine kažnjen sa 500 maraka zbog eksploatacije materijala iz rijeke Zalomke, te mu je zabranjena dalja djelatnost vađenja šljunka na tom području. Za te radove nije imao neohodnu saglasnost Voda Republike Srpske, što je utvrdila vanredna inspekcijska kontrola.

Veselin Jelačić, koji posjeduje imanje u mjestu Žiljevo, ispričao je za naš portal da mu je upravo Savićeva mehanizacija neovlašteno i nelegalno prekopala dio parcele u dužini od 30 do 50 metara pašnjaka, prilikom dislociranja šljunka. Zbog toga priprema i tužbu i poručuje da ništa neće obeshrabriti.

Međutim, Savić negira da je bilo šta od navedenog učinio.

„Mislim da vam je neko pogrešno dao informaciju“, rekao je on i poručio kako očekuje da će njegov biznis zaživjeti već tokom ove godine i da će zaposliti najmanje pet osoba iz Nevesinja.

Oči Krekovljana ovih mjeseci uprte su u nadležne institucije. Dok jedni očekuju zaštitu ljudi i prirode, drugi čekaju dozvole koje bi otvorile put milionskoj investiciji i novim radnim mjestima.

“Ne znam više šta da radim”, rezignirano zaključuje Miljan Luketa, dok uznemireno čeka novi dan kada će se pogon ponovo oglasiti.

The post Nevesinje: Separacija čeka dozvole za rad, mještani Krekova od institucija traže zaštitu appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Iz Centra ističu da građani i zainteresovana javnost nisu imali priliku da učestvuju u odlučivanju o ovom projektu još od prije 16 godina, kada je odobrena Studija uticaja na životnu sredinu. Smatraju da je time godinama uskraćivano pravo javnosti da učestvuje u donošenju odluka o projektu koji prate brojne kontroverze, incidenti i sudski postupci.

Podsjećaju da je nadležno ministarstvo odbilo zahtjev Centra za životnu sredinu i Aarhus centra u BiH za priznavanje statusa stranke u postupku obnove ekološke dozvole. Protiv te odluke pokrenut je poseban upravni spor.

Prema navodima Centra, takva odluka onemogućila je javnosti da predlaže dokaze i učestvuje u rasvjetljavanju važnih pitanja u vezi s radom hidroelektrane, uključujući i uzrok masovnog pomora ribe koji se dogodio nizvodno od HE “Ulog” u septembru 2025. godine.

Ističu da do danas nije službeno utvrđen uzrok pomora ribe, zbog čega, kako navode, postoji opravdana zabrinutost u pogledu bezbjednosti rada hidroelektrane i mogućih posljedica po životnu sredinu.

Foto: Arhiva

Dodatno navode da prilikom donošenja odluke o obnovi ekološke dozvole nije uzet u obzir naučni model međunarodnog stručnog tima, iako je, prema njihovim tvrdnjama, bio dostupan nadležnom ministarstvu.

Uprkos otvorenim pitanjima, hidroelektrani “Ulog” izdata je nova petogodišnja ekološka dozvola, iako prethodno, kako tvrde iz Centra za životnu sredinu, nisu utvrđeni niti otklonjeni svi mogući uzroci štete po životnu sredinu.

Iz Centra poručuju da građani imaju zakonsko pravo da učestvuju u odlučivanju o projektima koji mogu imati uticaj na prirodu i životnu sredinu te da je transparentno donošenje odluka jedan od osnovnih principa odgovornog upravljanja prirodnim resursima.

Za sada nema reakcije nadležnog ministarstva povodom podnesene tužbe.

Hidroelektrana „Ulog“ nalazi se na gornjem toku rijeke Neretve, u osjetljivom planinskom području između Kalinovika i planinskih ekosistema istočne Hercegovine. Rijeka Neretva je poznata po visokom stepenu biodiverziteta i jedinstvenim riječnim staništima, zbog čega se često navodi kao jedan od ekološki najvrijednijih vodotoka u regiji.

Projekat HE „Ulog“ godinama je predmet osporavanja ekoloških organizacija i dijela stručne javnosti, prije svega zbog načina na koji je provođena procjena uticaja na životnu sredinu i zbog dugog vremenskog razmaka između početnih dozvola i kasnijih izmjena projekta. Kritike se najčešće odnose na pitanje da li su u međuvremenu ažurirane ekološke studije u skladu sa promjenama u stanju ekosistema i savremenim standardima zaštite prirode.

Dodatni izvor kontroverzi je primjena tzv. Aarhuske konvencije, međunarodnog sporazuma koji garantuje pravo javnosti na pristup informacijama, učešće u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. Ekološke organizacije tvrde da im u ovom slučaju to pravo nije u potpunosti omogućeno, posebno u postupku obnove ekološke dozvole.

U širem kontekstu, hidroenergetski projekti u Bosni i Hercegovini već godinama izazivaju rasprave između potreba za proizvodnjom obnovljive energije i zaštite riječnih ekosistema. Posebno su sporne male i srednje hidroelektrane na planinskim rijekama, gdje se često ističe rizik po riblji fond, kvalitet vode i prirodni tok rijeka.

U tom okviru se posmatra i slučaj masovnog pomora ribe nizvodno od HE „Ulog“ u septembru 2025. godine, koji je dodatno pojačao zabrinutost javnosti i otvorio pitanja o nadzoru nad radom objekta i mogućim uticajima na ekosistem.

The post Slučaj HE “Ulog”: Zašto je javnost nakon 16 godina ponovo izbačena iz odlučivanja o rijeci Neretvi? appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

Uprava Naftnih terminala (NTF) Ploče s direktorom Josipom Tomićem na čelu ponovo je odbila dostaviti dokumentaciju Uredu za reviziju institucija FBiH radi sačinjavanja finansijskog izvještaja. 

Nakon 2022. godine, o čemu je pisao Fokus NTF Ploče, preduzeće koja je u 100-postotnom vlasništvu Vlade FBiH, opet odbija saradnju i na taj način se ponaša kao odmetnuti dio vrlo važnog sistema naftnih terminala. 

Ured za reviziju institucija FBiH odlučio je da zbog ponovljenih opstrukcija obustavi finansijsku reviziju u NTF Ploče.

Generalni revizor FBiH Mirza Kudić: U više navrata su obećavali dostaviti dokumente

Kako je izvijestio generalni revizor FBiH Mirza Kudić, Ured za reviziju institucija FBiH 3. novembra 2025. preduzeću NTF Ploče najavio je obavljanje revizije. Kako je naveo, zbog nemogućnosti pribavljanja dozvola za rad u Hrvatskoj radi obavljanja revizije NTF-a, Ured za reviziju je dogovorio da se revizija obavi u prostorijama Uprave „Operator – Terminali Federacije“ OTF.

Pojašnjenja radi, NTF Ploče je dio mreže naftnih terminala u FBiH i pod ingerencijom je OTF-a, odnosno Vlade FBiH.

Međutim, uprkos prethodno usaglašenim terminima i zahtjevima, dokumentacija iz NTF-a nije dostavljena. Na sastanku održanom 15. maja 2026. kojim je prisustvovala i Uprava NTD-a dogovoreno je da će se sva dokumentacija dostaviti, no to se do dogovorenok roka, 1. juna, nije desilo.

Kudić navodi da je, potom, 9. juna predjetnik Uprave NTF-a Josip Tomić telefonski obećao da će sva zahtijevana dokumentacija biti dostavljena, no to se opet nije desilo. Uredu za reviziju institucija FBiH tako ništa drugo nije preostalo nego da obustavi ovu finansijsku reviziju, te o ovome obavijesti sve nadležne institucije.

Između ostalih, obaviješteni su Parlament i Vlada FBiH, nadležna parlamentarna komisija kao i ministarstvo.

Optužnice i presude protiv Josipa Tomića

S obzirom da NTF Ploče kojim upravlja Josip Tomić ponovo odbija dostaviti dokumentaciju federalnim revizorima što spada u doment zloupotrebe položaja postavlja se opravdano pitanje zašto se to čini.

Jedan od ključnih nalaza federalnih revizora iz 2022. o radu NTF Ploče ukazuje na sumnjive aktivnosti. Naime, naveli su da NTF Ploče, kao zavisno društvo, primjenjuje vlastite računovodstvone politike koje nisu usaglašene za OTF-om a tim ni sa Vladom FBiH. Revizori su konstatovali da OTF nad NTF-om nema kontrolu nad određivanjem finansijskih i poslovnih politika te da je prekršen Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH.

I ne samo to, revizori su ustanovili da se NTF ranije samostalno obraćao Ministarstvu energije, industrije i rudarstva zaobilazeći OTF i tražeći iznos sredstva od 44,5 miliona KM!

To dodatno ilustruje da se radi o odmetnutom preduzeću, iako je uvlasništvu Vlade FBiH, koje ne sarađuje s nadležnim kontrolnim institucijama.

Na osnovu dostupnih sudskih zvora, protiv Josipa Tomića, dugogodišnjeg direktora NTF Ploče, vođeno je više postupaka u Hrvatskoj koji se odnose na njegovo upravljanje ovim preduzećem. Dio postupaka rezultirao je pravosnažnim presudama, dok su drugi bili predmet optužnica ili građanskih sporova.

Tomić osuđen za pronevjeru novca unutar NTF Ploče

Tako je Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću protiv Tomića podiglo optužnicu u decembru 2008. godine, a Općinski sud u Metkoviću ju je potvrdio 17. maja 2010. Tužilaštvo ga je teretilo u da je u oktobru 2006. godine britanskoj kompaniji Deltagrip iznajmio skladišne kapacitete po znatno nižoj cijeni od one koju su plaćali drugi zakupci. 

Prema optužnici time je Naftnim terminalima FBiH prouzrokovao veliku finansijsku štetu. Također, ovog tužilaštvo ga je teretilo da je tokom 2006. i 2007. godine zaključivao ugovore o nabavci opreme po cijenama znatno višim od tržišnih. Prema optužnici prouzrokovao je štetu od oko milion KM.

Iako je Općinski sud u Metkoviću 2010. godine potvrdio ovu optužnicu protiv Tomića, Županijski sud u Dubrovniku ga je 2012. godine pravomoćno oslobodio svih optužbi za te financijske malverzacije.

Međutim, Tomić je 6. ljuna 2014. godine pred Županijskim sudom u Dubrovniku pravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od 10 mjeseci zbog krivičnog djela pronevjere novca (nešto više od 14.000 KM) unutar NTF Ploče.

Kako je Josip Tomić smijenjen i onda ponovo imenovan

Tomić je svojevremeno 2009. godine smijenjen s pozicije direktora NTF Ploče. To se desilo godinu nakon što je Finansijska policija FBiH protiv njega, zatim tadašnjeg premijera FBiH Nedžada Brankovića, ministra Vahida Heće i još nekoliko osoba podnijela izvještaj o počinjenim krivičnim djelima. 

Nakon odlaska Tomića napravljena je analiza ugovora s Deltagripom prema kojoj je NTF Ploče izgubio više od tri miliona KM. Uslijedili su i sporovi s Deltagripom. Tako je Trgovački sud u Zagrebu donio presudu da se Deltagripu isplati 4,1 miliona KM uz zatezne kamate.

Vlada FBiH iz 2011. (tada na čelu s Nerminom Nikšićem) da bi spasila NTF od stečaja podigla je kredit kod komercijalnih banaka od 15 miliona KM. 

Uprkos svemu ovome, Vlada FBIH čije okosnice su bile stranke SDA i HDZbiH 2016. godine dala je prethodnu saglasnost da se Tomić ponovo imenuje kao direktor NTF Ploče. A na ovoj funkciji je ostao do danas.

Sam Tomić kojeg istražuje i Tužilaštvo KS javno je govorio da je protiv sebe imao čak 33 krivične prijave i da je oslobođen od svih optužbi. Govoreći o spomenutoj presudi kazao da se radilo o putnim nalozima za koje nije imao dokaza.

The post Odmetnulo se preduzeće u vlasništvu Vlade FBiH, ne želi dostaviti dokumentaciju revizorima appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

U manje od mjesec dana SNSD vlast dodijelila joj je ugovore vrijedne 1.175.158 KM sa PDV-om. O tržištu teško se može govoriti, još teže – o slučajnosti. Međutim, nijedna institucija u BiH ne bavi se preočiglednim tenderskim pljačkama, dok milioni maraka poreskih obveznika završavaju u dobro poznatim džepovima.

ileme više ne postoje. Banjalučka IT firma „Tehnotim“, baš poput prethodnice „Prointera“, profilisala se u tendersku uspješnicu. Direktor Vlajko Topić tačno je tamo gdje bi trebalo da bude – blizu vlasti SNSD-a, kojoj su bili potrebni samo registracija privrednog subjekta i računi koje niko ne blokira, kako bi nesmetano izvlačila novac iz svih raspoloživih budžeta. U manje od mjesec dana potpisano je sedam ugovora ukupne vrijednosti 1.175.158 KM sa PDV-om.

U Republici Srpskoj teško da postoji stručnjak za bilo koju oblast kojem bi baš svaki ugovor bio zagarantovan. Zaposleni u „Tehnotimu“, ipak, ne moraju brinuti. Otkako su 7. oktobra 2024. kadrovi nekadašnjeg giganta, s kojim je „sarađivao“ Igor Dodik, sin bivšeg presuđenog predsjednika Repunlike Srpske Milorada Dodika, našli novo mjesto za klik, u registratorima imaju 55 ugovora od ukupno 11.453.417 KM.

U posljednjem kontingentu, od 19. maja do 12. juna, cifre su varirale. Od 11.910 KM, koje je za hlađenje i servisiranje servera namijenio Dejan Kusturić, vršilac dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS, do izdašnih 561.595 KM premijera Save Minića i Službe za zajedničke poslove Vlade RS za održavanje telefonskog sistema u Administrativnom centru izvršne vlasti i poslovnom objektu u Banjaluci. Taj posao nije bio jedini. U istom danu, 3. juna, Vlada je ovoj firmi povjerila i održavanje sistema u rezidencijalnom objektu u Istočnom Sarajevu i zgradi Pravobranilaštva RS. Sve plaća 175.495 KM. U ova dva posla Topiću će pomagati i beogradski „ICTS“.

Zanimljivo, iste ove ugovore, sa istom firmom u konzorcijumu do juče je imao „Prointer“. 

„Tehnotim“ bio je brz pa je jedini poslao ponudu za softverske licence i Službi predsjednika RS. Siniša Karan potpisao je 105.288 KM. Ugovore su spremile i „Hidroelektrane na Drini“. Tačnije, dva. Za nabavku mrežne opreme i uređaja i sigurnosnih kamera daće 52.645 i 115.824 KM. 

Na istoj tenderskoj liniji je i Aco Stanišić, direktor „Elektrodistribucije Pale“ i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupoštini RS. Za održavanje informacionog sistema spremio je 46.800 KM. Premijer Minić možda jeste otišao sa čela Minisatrstva poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede RS, ali svi znaju šta im je činiti. Zakup internet linka i još poneko održavanje „Tehnotimu“ će saldo značajno povećati. Vrijednost ugovora je 187.200 KM.

Ne tako davno Žurnal je saobrao „Tehnotimove“ milione. Ovo je firma s kojom je nemoguće stupiti u kontakt. Kao jedini način ostavljena je mail adresa sa koje niko ne odgovara. Kada se saberu ugovori, datumi i imena institucija, teško je govoriti o tržištu, a još teže o slučajnosti. Međutim, nijedna institucija u Bosni i Hercegovini ne bavi se preočiglednim tenderskim namještanjima, dok se novac poreskih obveznika prelijeva u privatne džepove.

The post NOVO IME, ISTI POSLOVI, IZVUČENI MILIONI: Tehnotimu dodijeljeno novih 1,2 miliona KM appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.

U izvještaju za 2025. godinu se navodi da su Komisiji odobrena sredstva u iznosu od oko 1,4 miliona KM, te da je na plate zaposlenika potrošeno 612.303 KM. Dobili su još ukupno 120.547 KM za druge troškove, dok je za zakup prostora i opreme u Banjoj Luci za godinu izdvojeno 71.040 KM, zaključak je državnih revizora.

Oni konstatuju da Komisija već duži niz godina ne odlučuje o koncesijama niti ostvaruje rezultate zbog kojih je osnovana, čime se dovodi u pitanje opravdanost njenog postojanja u sadašnjem obliku. Revizori naglašavaju da iako je propisano da sastav Komisije mora odražavati ravnomjernu zastupljenost Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, trenutni sastav čini jedan član iz Federacije BiH, tri člana iz RS, dok Brčko distrikt nema nijednog predstavnika.

Napomenimo da aktuelni sastav Komisije čine Milomir Amović, koji je ujedno i predsjednik Komisije, te članovi Đoko Slijepčević, Mensur Šehagić i Anto Matić. Prema ranije objavljenim podacima, Amović, Slijepčević i Šehagić ispunili su uslove za penzionisanje i to odavno, ali i dalje obavljaju funkcije u instituciji čiji mandat traje bez jasno definisanog kraja.

Revizori smatraju da nadležne institucije trebaju riješiti pitanje primjene zakonskih odredbi vezano za penzionisanje imenovanih osoba.

“Po osnovu imenovanja sekretara Komisije vodi se sudski spor, nakon što je Komisija sa liste uspješnih kandidata imenovala drugoplasiranog kandidata, što je dovelo do žalbi i pokretanja pravnih postupaka koji su još uvijek u toku”, objašnjeno je u izvještaju.

Državni revizori su ukazali i na dugogodišnje institucionalno zanemarivanje ove oblasti, pa tako ističu da članovima Komisije mandati nisu blagovremeno obnavljani, niti su imenovani novi članovi u skladu sa zakonom. Naime, trenutni sastav nije usklađen sa zakonskim odredbama koje propisuju teritorijalnu zastupljenost članova, dok su pojedinim članovima mandati istekli ili su pred istekom. Dodatno, tri od četiri člana Komisije ispunjavaju uslove za penzionisanje, što dodatno ugrožava zakonitost i kontinuitet rada ovog tijela.

Nepravilnosti su uočene i u postupcima javnih nabavki. Tako državni revizori konstatuju da su prilikom nabavke službenog vozila uočeni propusti, odnosno tehničke specifikacije nisu precizno definisane a zabilježena su i kašnjenja u izvršavanju plaćanja u odnosu na ugovorene rokove, što predstavlja dodatni rizik u finansijskom poslovanju.

Revizori su evidentirali i slabosti u sistemu internih kontrola, koje nisu postavljene na način da osiguraju efikasno, ekonomično i zakonito korištenje javnih sredstava. Posebno je problematizovan način dodjele stimulacija zaposlenima, jer isplate nisu bile utemeljene na jasno mjerljivim rezultatima rada, niti su u potpunosti poštovani interni akti koji regulišu ovu oblast.

Ovim je, upozoravaju revizori, nastavljena praksa isplate stimulacija bez mjerljivih pokazatelja dodatnog angažmana kao i bez poštivanja odredbi internog akta. U izvještaju stoji da je trojici zaposlenika tokom prošle godine isplaćeno 2.100 KM neto, te da su se pojedinačne isplate kretale od 125 KM do 300 KM za dva zaposlena.

Podsjetimo da su revizori iz Kancelarije za reviziju institucija BiH tokom revizije za 2024. godinu ustanovili da su pojedinim zaposlenicima komisije isplaćivane stimulacije za “povećan obim poslova i obavljanje dodatnih složenijih poslova”.

Ovakvo stanje, kako se navodi u izvještaju, dovodi u pitanje zakonitost donošenja odluka, ali i samu sposobnost Komisije da obavlja svoju osnovnu ulogu, odnosno regulisanje i nadzor nad koncesijama na nivou države. Revizori upozoravaju da produžavanje ovakve prakse predstavlja ozbiljan institucionalni rizik i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih organa.

The post KOMISIJA ZA KONCESIJE BiH: Troše milione, a ne odlučuju o koncesijama niti ostvaruju rezultate appeared first on 👁️‍🗨️ Pogledaj Progledaj 👁️‍🗨️.